Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Kia kawea t ā tou e te rēhia...

Nā Stephen Te Moni, nō Te Arawa, Ngāti Porou, Ngā Puhi

Kua nanaiore akehia e ahau to whakatauaki nei hai whatarangi kaupapa korero maku, kua riro hoki ma nga kura kahurangi, mil nga makao raukura i mahue ake nei i 6 tatou matua tupuna, ara, ko nga taonga o te whare tapere, otiia, nga mahi a Te Rehia, hai aho kawe i te red Maori ki nga aroro o tuauriuri mil, o whaioio ma, e plkoko mai nei Id ona hua. Koia nei ra ko to Ki O Rahi tetahi.

No nga tail nil tata noa nei, ka whakaaraarangia ake to hakinakina taukiuki nei, a to Ki O Rahi. E horapa ana, e Id tea whanuitia ana to makohua o nga rawa, a-tikanga nei. Ka mutu, a-reo hold nei, e manahua ake ana to urupounamu: he aha rawa ra tatou i kore huri wawe ai Id enei momo mahi, hai tauira haumanu i 6 tatou whanau, i o tatou hapil, i 6 tatou iwi hold? He kaponga makiu to to takaro Ki O Rahi noi,o kore kore rawa e kitea, e rangona ranei ki takaro ke.

NGA TIKANGA Ano te rite o te Ki O Rahi ki nga ahuatanga katoa o te ao Maori: he whakapapa ona, he tikanga ano hoki a te korikoringa nei, e ngita ai nga paraharaha, nga tua makamaka e here nei i a tatou ki 6 tatou atua, ki 6 tatou tupuna, ka mutu, ki nga purakau o nehera. Ina nga korero mo te Ki O Rahi, e kore nei e pahawa i tenei tuhinga. Mo te roanga ake o nga purakau, tena tirohia te pukapuka a Harko Brown: NgaTaongaTakaro: Maori Sports and Games.

Ko nga matapono e kaha te mataitia ake i roto i nga purakau mo te takaro nei, ko era e kiia ai te Maori he Maori, ara, ko te whanaungatanga, ko te kotahitanga, ko to mauri tau, ko te tika mete pono, he aha atu, he aha atu, ara, ko nga takahanga a koeke mil, a peperekou ma. Ko te awhero matua e tititi tonu atu nei kite

whatumanawa o tena, o tena o nga kaiwhakatairanga o te takaro nei, kia waiho ma te whakapapa, ma nga tikanga hoki, e kawea nei i roto i te takaro Ki O Rahi, e tutuki ai nga matapono o mua nei, i enei rangi tonu nei. Kua kore nei nga tikanga e parea ki rahaki. Me he tokatu moana te u ki nga tikanga, katahi ra nga koroingo o matapuputu ma, ka eke panuku ai. Ko era e noho papatoiake ana kia panoni ai, ko nga tikanga o nga takaro auraki e kawetoweto ana, e takatakahi ana i te whakawhanaketanga o nga matapono e korerohia ake nei. Ko te whakakikinga o nga waiaro o nga kaiaka, kaore and kia ata tau, kia purangiaho ranei, te ita o te korikoringa Ki O Rahi ki o ratou iho matua, ara, he kori mo te hemo tonu atu; ka whakarerea te tika, te pono, mete mauri tau kia tau ko ia ki runga; he aha ko te puta? Ko te whakamana i te takitahi, ko te whakaiti hoki i o hoa kakari. Ma te mau ki nga tikanga takaro Ki O Rahi e kite ai nga kaiaka, he taharahara ke tena, a, he takahi hoki tena ite mauri, mete mana ote takaro Ki O Rahi.

TE REO MAORI Kati ha, ka riro ana ma te tikanga me nga purakau te kawenga ake o te Ki O Rahi, na whai ano ka kitea te whakawhirinakihanga o nga kaiaka, o nga whakaturuki, o nga poutataki hoki kite reo Maori hai kauwaka whakahaere i nga korikoringa ki runga i te papa tatawhainga. E rua tahi nei te haere o te tikanga me te reo Maori, he porotutatakinga e kore nei e taea te wewete.

Ko nga ingoa o nga turanga, tae rawa mai ki nga tapere, me nga nekenekehanga hoki o runga i te papa takaro, he aha atu, he aha atu, he kupu Maori katoa ana. Ka whakahaua nga kaiaka kia whakamahia nga kupu e mau

nei i a ratou, tera na, ka whakamanawangia era e noho pumau ana kite kaupapa. No te huranga ake o tenei takaro ki nga moka o te motu whanui, ka nanao ake e tena hapu, e tena iwi ana ake ture, ana ake ano kupu hoki, e tuturu ai te hono o tera rangai kite takaro Ki O Rahi. I tua atu o te ‘whiu’ hai kupu mo te tuku i te ‘ki’ (te poro), ara te kupu ake o Te Arawa, ko te ‘make’, hai whakahua ma matou. Ka tu ana nga whakataetae a-rohe, a-motu ranei, katahi ano ka kite i nga ture rawaho, he kupu hou hoki hai ako.

Kai nga kohanga reo, nga kura kaupapa Maori, nga wharekura, me nga whare wananga hoki nga tuapapa, me nga whakanikoniko o te reo, e rapua ai te tika. Kai te atamira haka, me nga taumata korero kite marae; pumau ana te rere o te reo, e kore e neke. Kai te Ki O Rahi, kai te whare tapere, me ona ritenga, he taiao hou, e taea ai

e te waha Maori ona tikanga, ana kupu, tona katoa te whakaputa i roto i te haneanea, i roto i te ahua Maori hoki. Ahakoa te tapepa, te matatau ranei o te kaiaka ki te reo Maori, ka rangona e ia te rere o te reo Maori, ka rongo hoki ia i te akiaki a ona rahinga kia whakapuakina ana e mohiotia nei. Kia waihape ake au ki nga kupu kai te hotonga ra ano, na Te Ahukaramu, hai whakatepehanga korero maku, hai hohou ake hoki i nga huatau o runga ake nei, ara, ‘Kia kawea tatou e te rehia...’. Ko te Ki O Rahi he kauwhata e rangitamiro ai nga tikanga taketake me nga matapono o te ao Maori, te reo Maori, mete ao hakinakina, i raro ite mana o Hineterehia. He aha atu hoki maku i tua atu i te whakatau, ‘E kara ma, takina tenei korikoringa taketake o tatou, te Ki O Rahi.’

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20130301.2.7

Bibliographic details

Muka, Volume 26, Issue 1, 1 March 2013, Page 4

Word Count
1,019

Kia kawea tātou e te rēhia... Muka, Volume 26, Issue 1, 1 March 2013, Page 4

Kia kawea tātou e te rēhia... Muka, Volume 26, Issue 1, 1 March 2013, Page 4

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert