Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Taku haerenga ki Arizona

nā Te Haumihiata Mason, nō Ngāi Tūhoe

Ka tae mai te rongo kite tari mo te hui reo nui iTe Whare Wananga o Arizona i Tempe, he whenua kei ko tata atu i te taone nui o Phoenix. Ko te 16 tenei o nga hui kua tu ki hea, ki hea ake o Nga Whenua Topu o Amerika, ko tona kaupapa matua ko te whakaora, ko te whakau i nga reo taketake puta noa i te ao. Ko tetahi korero whakamataku i puta i te hui nei, ko te korero a UNESCO o na tata nei i ki ra ia, i mua i te paunga o tenei rau tau, ka ngaro i ta te huia ngaro tetahi 50-90 orau o nga reo taketake puta noa i te ao. Ka tangi rate ngakau i tenei tuahua.

Heoi, ka rewa te manu kawe i a matou kite rangi, ka titiro iho au, ehara, he whenua haumako tera e mahue atu ra, matomato ana te tipu mai o te koare i Te Wao Nui a Tiriwa. Ka hoka, ka topa to matou manu, ka tawhaitia te po roa, te po tautini, a, ka tapako to matou manu. Ka titiro iho au, e hika, ahakoa titiro ki hea, he koraha, he whenua tupa, he whenua titohea. Huri noa, huri noa i te tuakaihau, he maunga, he pae maunga, he matuaiwi. Kua tau atu matou ki nga whenua o nga Pima-Maricopa,o nga Piipaash,o ngaTohono Oodham me etahi atu iwi maori o reira. Ka whakararangi matou kite whakatutuki i nga tikanga uruuruwhenua, katahi au ka kite iho, e tama, he hoa Maori ano 6 maua ko Mere-Heni, ko Hohepa Te Rito raua ko Pareputiputi Nuku.

Ka tae ki to matou kainga taupua i Tempe, kei reira ano a Tania Ka’ai raua ko Te Murumara e noho ana. He autaia tonu ta matou punua tira o Aotearoa nei.

Ka aoinaake, ka haere te hui. Ko tetahi mahi i whakaritea mai e te hui ko te haere kite matakitaki i nga mahi whakaora reo a tetahi kohanga reo. Ka haere matou. Ka whakaeke matou kite marae atea ote kohanga reo nei, ka nohonoho haere i raro i nga whakamarumaru Ida kore ai 6 matou mahunga e paoa e te ra. Ka haere nga mihi, ka kai matou. He pini, he raped, he kamokamo, he paraoa pakipaki korahirahi nei a matou kai, he wai tipu putaratara te inu. Hei whakangahau i a matou, ka noho mai tetahi tangata kite waiata mai i etahi o nga moteatea a tana iwi. Ko te rangi o ana waiata he rangi maori, ko te kaupapa o tetahi ko te

whakatupato i te tangata kohuru. E ai ki nga whakamarama, ka patua te tangata kia mate, ka mate. Engari kei moe nga karu o te kaiwhakamate. Ka ora mai hoki te tupapaku ra kite titiro makutu ki a ia, kite poke i a ia, kite whawhai i a ia. Kua whakatlwhetatia te tangata kohuru e tana i patu ai.

Ka mutu te kai, ka karakia mai ta ratou tangata, he wahine. I runga i a ratou tikanga, ka anga te kaikarakia kite rawhiti, kua moteatea, kua karakia. Ka mutu nga tikanga whakatau manuhiri, ka haere matou kite mahi ite taha o nga pouako o taua kohanga. Ngahau ana!

I te rohe i haere nei matou, he kaupapa here reo kotahi to te kawanatanga o reira, ara, ko nga kaupapa reo Pakeha anahe ka whangaihia kite moni, ka whakaaehia i nga kura. Ki te pirangi te iwi kite whakatu kohanga reo, me whakatu rawa ki nga whenua Maori, ka mutu ma te putea Maori ano e pikau nga utu. Ka whakamihi ake te ngakau kite kaha o nga iwi nei kite kuhu i a ratou ano.

Ko tetahi korero i rongo ano matou i te hui, ko te korero mo tetahi tikanga o nehe, he momo tohi pea. Eai kite hunga kainga, kia taitama ake nei nga tane, kua takahi ratou i te mata o te whenua atu i Phoenix a, puta rawa ki Te Moana-nui-a-Kiwa ite takiwa ki Nga Anahera, kite whanga nui ranei o Mehiko. Kei tona 400 maero nei te tawhiti o tena haere. Ko te kaupapa ote haere ko te kohi tote, mete kohi anga mataitai pera i te tupa, hei tuitui i te taha o a ratou pirepire mumura hei mau kakl. Ataahua ana a ratou hei. Heoi ano, kia hoki ake au kite kaupapa ote hui.

Ko tetahi korero i puta i te hui, ko te korero a tetahi koroua rongonui o Kenya, ko Ngugl wa Thiong’ te ingoa. E ai ki tana, kei te mohio katoa tatou ko ta te reo o te iwi he kawe i nga tikanga o taua iwi. Ki te klia to reo e te reo kokuhu he ngoikore, i te mea kaore e taea e ia te ao hou te korero, me ki atu koe, “Aua atu. Hei aha ma matou.” Ko tana he whakatupato i nga reo kua kaha nei te hanga kupu hou kia pai ai te whakamaori i nga korero o te reo kokuhu, me te aha ko etahi o nga korero nei e whangaihia ana ki nga tamariki i nga kura. Koinei te reanga ka kawe i te reo Maori, haere ake nei. Ko te whakatupato ia, kei noho te reo Maori e whangaihia ana ki a ratou, he kawe i nga tikanga o te reo

kokuhu ke te mahi. Heoi ra, hei whakaaroaro ma tatou. Na, hei whakatepe ake i aku korero, kua tikina atu tetahi korero i puta i tetahi Navaho.

I mua ite haerenga a nga tangata i tau atu ra kite marama i nga tau ono tekau, ka haere ratou ki nga whenua o nga Navaho ki reira whakangungua ai mo ta ratou haere. Ka tupono atu ratou ki tetahi koroheke raua ko tana mokopuna e arahi haere ana i a raua kararehe. Ka whakamarama atu nga rawaho ra ite take i reira ratou, katahi ka patai kite koroua ra mehemea he korero ana ki nga iwi, tera ka rokohina atu ite marama. Ite kore ote koroheke ra e marama kite reo Pakeha, ka riro ma tana mokopuna e whakamaori nga korero a nga kaihaumi ra. Katahi ka hi nga pewa o te koroua ra, ka toro te ringa kite kapo atu ite hopuoro a nga tauhou ra, katahi ia ka korero.

Ka hoki nga rawaho ra ki to ratou taone nui, ka huri, ka huri kite kimi tangata hei whakamaori i nga korero ate koroheke ra, auare ake. Ka puta te whakaaro kia hoki ratou kite kimi ite koroua ra kia pai ai tana whakamarama i ana korero. Ehara, ka kitea ano raua ko tana mokopuna. I te kore e aro i te koroua ra a ratou patapatai, ka huri ratou kite patai i te mokopuna mena e mahara ana ia ki nga korero a tana tupuna i hopukia ra e ratou. Ka ae’ atu te mokopuna ra, ka whakamarama. E ki ana taku tupuna ki nga iwi o te marama, “Kia tupato koutou kite iwi kua tau atu nei. Ka tahaetia 6 koutou whenua, ka tukinotia nga wai o 6 koutou awa, ka tamia to koutou reo, ka takahia a koutou tikanga, he iwi ngakau hao tenei, he touapo.” Puwherowhero ana nga paparinga o te hunga ra i to ratou whakama, ka mutu, he korero pono tenei! Kia ora tatou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20090601.2.15

Bibliographic details

Muka, Volume 22, Issue 2, 1 June 2009, Page 10

Word Count
1,231

Taku haerenga ki Arizona Muka, Volume 22, Issue 2, 1 June 2009, Page 10

Taku haerenga ki Arizona Muka, Volume 22, Issue 2, 1 June 2009, Page 10

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert