Taku haerenga ki Arizona
nā Te Haumihiata Mason, nō Ngāi Tūhoe
Ka tae mai te rongo kite tari mo te hui reo nui iTe Whare Wananga o Arizona i Tempe, he whenua kei ko tata atu i te taone nui o Phoenix. Ko te 16 tenei o nga hui kua tu ki hea, ki hea ake o Nga Whenua Topu o Amerika, ko tona kaupapa matua ko te whakaora, ko te whakau i nga reo taketake puta noa i te ao. Ko tetahi korero whakamataku i puta i te hui nei, ko te korero a UNESCO o na tata nei i ki ra ia, i mua i te paunga o tenei rau tau, ka ngaro i ta te huia ngaro tetahi 50-90 orau o nga reo taketake puta noa i te ao. Ka tangi rate ngakau i tenei tuahua.
Heoi, ka rewa te manu kawe i a matou kite rangi, ka titiro iho au, ehara, he whenua haumako tera e mahue atu ra, matomato ana te tipu mai o te koare i Te Wao Nui a Tiriwa. Ka hoka, ka topa to matou manu, ka tawhaitia te po roa, te po tautini, a, ka tapako to matou manu. Ka titiro iho au, e hika, ahakoa titiro ki hea, he koraha, he whenua tupa, he whenua titohea. Huri noa, huri noa i te tuakaihau, he maunga, he pae maunga, he matuaiwi. Kua tau atu matou ki nga whenua o nga Pima-Maricopa,o nga Piipaash,o ngaTohono Oodham me etahi atu iwi maori o reira. Ka whakararangi matou kite whakatutuki i nga tikanga uruuruwhenua, katahi au ka kite iho, e tama, he hoa Maori ano 6 maua ko Mere-Heni, ko Hohepa Te Rito raua ko Pareputiputi Nuku.
Ka tae ki to matou kainga taupua i Tempe, kei reira ano a Tania Ka’ai raua ko Te Murumara e noho ana. He autaia tonu ta matou punua tira o Aotearoa nei.
Ka aoinaake, ka haere te hui. Ko tetahi mahi i whakaritea mai e te hui ko te haere kite matakitaki i nga mahi whakaora reo a tetahi kohanga reo. Ka haere matou. Ka whakaeke matou kite marae atea ote kohanga reo nei, ka nohonoho haere i raro i nga whakamarumaru Ida kore ai 6 matou mahunga e paoa e te ra. Ka haere nga mihi, ka kai matou. He pini, he raped, he kamokamo, he paraoa pakipaki korahirahi nei a matou kai, he wai tipu putaratara te inu. Hei whakangahau i a matou, ka noho mai tetahi tangata kite waiata mai i etahi o nga moteatea a tana iwi. Ko te rangi o ana waiata he rangi maori, ko te kaupapa o tetahi ko te
whakatupato i te tangata kohuru. E ai ki nga whakamarama, ka patua te tangata kia mate, ka mate. Engari kei moe nga karu o te kaiwhakamate. Ka ora mai hoki te tupapaku ra kite titiro makutu ki a ia, kite poke i a ia, kite whawhai i a ia. Kua whakatlwhetatia te tangata kohuru e tana i patu ai.
Ka mutu te kai, ka karakia mai ta ratou tangata, he wahine. I runga i a ratou tikanga, ka anga te kaikarakia kite rawhiti, kua moteatea, kua karakia. Ka mutu nga tikanga whakatau manuhiri, ka haere matou kite mahi ite taha o nga pouako o taua kohanga. Ngahau ana!
I te rohe i haere nei matou, he kaupapa here reo kotahi to te kawanatanga o reira, ara, ko nga kaupapa reo Pakeha anahe ka whangaihia kite moni, ka whakaaehia i nga kura. Ki te pirangi te iwi kite whakatu kohanga reo, me whakatu rawa ki nga whenua Maori, ka mutu ma te putea Maori ano e pikau nga utu. Ka whakamihi ake te ngakau kite kaha o nga iwi nei kite kuhu i a ratou ano.
Ko tetahi korero i rongo ano matou i te hui, ko te korero mo tetahi tikanga o nehe, he momo tohi pea. Eai kite hunga kainga, kia taitama ake nei nga tane, kua takahi ratou i te mata o te whenua atu i Phoenix a, puta rawa ki Te Moana-nui-a-Kiwa ite takiwa ki Nga Anahera, kite whanga nui ranei o Mehiko. Kei tona 400 maero nei te tawhiti o tena haere. Ko te kaupapa ote haere ko te kohi tote, mete kohi anga mataitai pera i te tupa, hei tuitui i te taha o a ratou pirepire mumura hei mau kakl. Ataahua ana a ratou hei. Heoi ano, kia hoki ake au kite kaupapa ote hui.
Ko tetahi korero i puta i te hui, ko te korero a tetahi koroua rongonui o Kenya, ko Ngugl wa Thiong’ te ingoa. E ai ki tana, kei te mohio katoa tatou ko ta te reo o te iwi he kawe i nga tikanga o taua iwi. Ki te klia to reo e te reo kokuhu he ngoikore, i te mea kaore e taea e ia te ao hou te korero, me ki atu koe, “Aua atu. Hei aha ma matou.” Ko tana he whakatupato i nga reo kua kaha nei te hanga kupu hou kia pai ai te whakamaori i nga korero o te reo kokuhu, me te aha ko etahi o nga korero nei e whangaihia ana ki nga tamariki i nga kura. Koinei te reanga ka kawe i te reo Maori, haere ake nei. Ko te whakatupato ia, kei noho te reo Maori e whangaihia ana ki a ratou, he kawe i nga tikanga o te reo
kokuhu ke te mahi. Heoi ra, hei whakaaroaro ma tatou. Na, hei whakatepe ake i aku korero, kua tikina atu tetahi korero i puta i tetahi Navaho.
I mua ite haerenga a nga tangata i tau atu ra kite marama i nga tau ono tekau, ka haere ratou ki nga whenua o nga Navaho ki reira whakangungua ai mo ta ratou haere. Ka tupono atu ratou ki tetahi koroheke raua ko tana mokopuna e arahi haere ana i a raua kararehe. Ka whakamarama atu nga rawaho ra ite take i reira ratou, katahi ka patai kite koroua ra mehemea he korero ana ki nga iwi, tera ka rokohina atu ite marama. Ite kore ote koroheke ra e marama kite reo Pakeha, ka riro ma tana mokopuna e whakamaori nga korero a nga kaihaumi ra. Katahi ka hi nga pewa o te koroua ra, ka toro te ringa kite kapo atu ite hopuoro a nga tauhou ra, katahi ia ka korero.
Ka hoki nga rawaho ra ki to ratou taone nui, ka huri, ka huri kite kimi tangata hei whakamaori i nga korero ate koroheke ra, auare ake. Ka puta te whakaaro kia hoki ratou kite kimi ite koroua ra kia pai ai tana whakamarama i ana korero. Ehara, ka kitea ano raua ko tana mokopuna. I te kore e aro i te koroua ra a ratou patapatai, ka huri ratou kite patai i te mokopuna mena e mahara ana ia ki nga korero a tana tupuna i hopukia ra e ratou. Ka ae’ atu te mokopuna ra, ka whakamarama. E ki ana taku tupuna ki nga iwi o te marama, “Kia tupato koutou kite iwi kua tau atu nei. Ka tahaetia 6 koutou whenua, ka tukinotia nga wai o 6 koutou awa, ka tamia to koutou reo, ka takahia a koutou tikanga, he iwi ngakau hao tenei, he touapo.” Puwherowhero ana nga paparinga o te hunga ra i to ratou whakama, ka mutu, he korero pono tenei! Kia ora tatou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20090601.2.15
Bibliographic details
Muka, Volume 22, Issue 2, 1 June 2009, Page 10
Word Count
1,231Taku haerenga ki Arizona Muka, Volume 22, Issue 2, 1 June 2009, Page 10
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.