He kura taioreore
n ā Pou Temara, nō Ngā i Tūhoe
Ko te Tohu Kairangi te kura taioreore o nga tohu e ahei ana Te Whare Wananga o Waikato kite whakawahi, he tohu no te tapatahi kite ako mete nanaiore ki nga taumata o te matauranga, i tua atu i te mahi tahi me Te Whare Wananga, nga hapori o te Rohe Potae me Aotearoa. Na enei - ka mutu ko te tino o enei, ko ana mahi i ora ai te reo Maori - ka kitea e tika ana kia whakawahia a Timoti Samuel Karetu.
Ko te marari o tona arero te whatu o ana mahi matauranga me ana mahi huhua.
No te hokinga mai i Ranana - te wahi i mahi ai ia ma te Komihana Teitei o Aotearoa - i nga tau 1970, ka inoitia e Te Whare Wananga o Waikato katahi tonu ra ka tu, kia haere atu hei kaiako i te reo Maori. Ko te rongomaiwhiti ki a ia, kia whakaarahia he tari Maori
kite whare wananga, e noho ai hei tari tuatahi mo nga whare wananga katoa, a, ka tu ko ia te Ahorangi tuatahi hei taki i te Tari Maori. I raro i tona mana, ka tu te kaupapa paerua, mete kawa ako i nga akoranga katoa i roto i te reo Maori. Koinei te rereketanga o te Tari Maori o te Whare Wananga o Waikato ki etahi atu whare wananga o te motu.
Na tona upoko maro Id te reo, ka noho ia Kei Toihau tuatahi mo Te Taura Whiri i te Reo Maori, he manatu i whakaturia i te tau 1987 hei kokiri i te reo Maori hei reo mana mo Aotearoa. I konei ka tipu tona rongo, noho ana ko ia te reo, ko te reo ko ia. Ka mututana rima tau tuatahi, ka hold ki Te Whare Wananga o Waikato mo te.wa.poto. Ehara, ka karangahia and kia hold ki Poneke kite hapai and ite taiaha aTe Taura Whiri i te Reo Maori mai i te tau 1993-1999.
Kua pau i a Takuta Karetu te takahi ite ao kite whakatewhatewha i nga kaupapa whakaora reo a nga iwi taketakeheirakau whakaora i te reo Maori. Ko ia hold tetahi o nga ringa tohau nui i puta ai te ihu o te reo o Hawaii.
Neke atu i te rima tekau nga pukapuka me nga whakairi whare kua tuhia e ia, kua whakanuia hold a ia e nga pepa o te motu me nga puka matauranga o te ao. He kaikorero e whaia ana e nga ratonga whakaata
mo nga take whakaora i te reo, a, mo enei tohungatanga ka whakanuia e Te Mangai Paho raua ko Te Waka Toi.
Ko ia te Pou Matua mohoa o te Poari Kaitiaki o te Kohanga Reo, ko ia hoki te mana whakahaere o taua kaupapa i mua atu. He Pou Whakatipua no te Panekiretanga o te Reo Maori. I roto i enei whare korero, e hia tangata - tane, wahine - kua whiwhi i te timotitanga o te reo.
He whakaihuwaka no nga mahi a Tanerore, kua reiputa e tohunga whakawa ana i nga whakataetae kapa haka o te motu, a, ko ana waituhinga waiata, he oneone kite kapunga ote ringa. Hei motoi mo te taringa o te whare wananga, nana i whakaara te Kapa Haka o te Whare Wananga o Waikato, a, kua hau ona rongo. E hia tau e noho ana hei Toka Whakarae mo Te Matatini.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20080601.2.13
Bibliographic details
Muka, Volume 21, Issue 2, 1 June 2008, Page 9
Word Count
569He kura taioreore Muka, Volume 21, Issue 2, 1 June 2008, Page 9
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.