Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

He kura taioreore

n ā Pou Temara, nō Ngā i Tūhoe

Ko te Tohu Kairangi te kura taioreore o nga tohu e ahei ana Te Whare Wananga o Waikato kite whakawahi, he tohu no te tapatahi kite ako mete nanaiore ki nga taumata o te matauranga, i tua atu i te mahi tahi me Te Whare Wananga, nga hapori o te Rohe Potae me Aotearoa. Na enei - ka mutu ko te tino o enei, ko ana mahi i ora ai te reo Maori - ka kitea e tika ana kia whakawahia a Timoti Samuel Karetu.

Ko te marari o tona arero te whatu o ana mahi matauranga me ana mahi huhua.

No te hokinga mai i Ranana - te wahi i mahi ai ia ma te Komihana Teitei o Aotearoa - i nga tau 1970, ka inoitia e Te Whare Wananga o Waikato katahi tonu ra ka tu, kia haere atu hei kaiako i te reo Maori. Ko te rongomaiwhiti ki a ia, kia whakaarahia he tari Maori

kite whare wananga, e noho ai hei tari tuatahi mo nga whare wananga katoa, a, ka tu ko ia te Ahorangi tuatahi hei taki i te Tari Maori. I raro i tona mana, ka tu te kaupapa paerua, mete kawa ako i nga akoranga katoa i roto i te reo Maori. Koinei te rereketanga o te Tari Maori o te Whare Wananga o Waikato ki etahi atu whare wananga o te motu.

Na tona upoko maro Id te reo, ka noho ia Kei Toihau tuatahi mo Te Taura Whiri i te Reo Maori, he manatu i whakaturia i te tau 1987 hei kokiri i te reo Maori hei reo mana mo Aotearoa. I konei ka tipu tona rongo, noho ana ko ia te reo, ko te reo ko ia. Ka mututana rima tau tuatahi, ka hold ki Te Whare Wananga o Waikato mo te.wa.poto. Ehara, ka karangahia and kia hold ki Poneke kite hapai and ite taiaha aTe Taura Whiri i te Reo Maori mai i te tau 1993-1999.

Kua pau i a Takuta Karetu te takahi ite ao kite whakatewhatewha i nga kaupapa whakaora reo a nga iwi taketakeheirakau whakaora i te reo Maori. Ko ia hold tetahi o nga ringa tohau nui i puta ai te ihu o te reo o Hawaii.

Neke atu i te rima tekau nga pukapuka me nga whakairi whare kua tuhia e ia, kua whakanuia hold a ia e nga pepa o te motu me nga puka matauranga o te ao. He kaikorero e whaia ana e nga ratonga whakaata

mo nga take whakaora i te reo, a, mo enei tohungatanga ka whakanuia e Te Mangai Paho raua ko Te Waka Toi.

Ko ia te Pou Matua mohoa o te Poari Kaitiaki o te Kohanga Reo, ko ia hoki te mana whakahaere o taua kaupapa i mua atu. He Pou Whakatipua no te Panekiretanga o te Reo Maori. I roto i enei whare korero, e hia tangata - tane, wahine - kua whiwhi i te timotitanga o te reo.

He whakaihuwaka no nga mahi a Tanerore, kua reiputa e tohunga whakawa ana i nga whakataetae kapa haka o te motu, a, ko ana waituhinga waiata, he oneone kite kapunga ote ringa. Hei motoi mo te taringa o te whare wananga, nana i whakaara te Kapa Haka o te Whare Wananga o Waikato, a, kua hau ona rongo. E hia tau e noho ana hei Toka Whakarae mo Te Matatini.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20080601.2.13

Bibliographic details

Muka, Volume 21, Issue 2, 1 June 2008, Page 9

Word Count
569

He kura taioreore Muka, Volume 21, Issue 2, 1 June 2008, Page 9

He kura taioreore Muka, Volume 21, Issue 2, 1 June 2008, Page 9

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert