Nga Paero o te Kaunihera Maori o te Takiwa o Whanganui i raro i te Ture Kaunihera Maori, 1900, me te Ture mo te Ora, 1920, kua whakaaetia.

Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 10, 16 March 1922, Page 145

Nga Paero o te Kaunihera Maori o te Takiwa o Whanganui i raro i te Ture Kaunihera Maori, 1900, me te Ture mo te Ora, 1920, kua whakaaetia.

Tari o te Minita Maori, Poneke, 1 Noema, 1921. HE whakaatu tenei kua pai te Kaw an a-Tian ar aki te whakaae i nga paero e whai ake nei i hanga ia e te Kaunihera Maori o te Takiwa Kaunihera Maori o Whanganui i raro i nga tikanga o tekiona tekau ma ono o te Ture Kaunihera Maori, 1900.

J. G. COATES,

Minita mo nga Mea Maori.

Kua whakaaetia. JELLICOE, Kawana-Tianara.

KAUNIHERA MAORI O TE TAKIWA MAORI O WHANGANUI. NGA PAERO.

Tenei te Kaunihera Maori o te Takiwa Maori o Whanganui i whakaturia i raro i te Ture Kaunihera Maori, 1900, me ona menemana mete Ture o te Ora mo te Katoa, 1920, ka hanga nei i enei tikanga-whakahaere hei whakapi mo nga tikanga whakahaere i perehitia kite Kahiti o Niu Tireni i te 31 o Hanuere, 1902, i raro i te mana o aua Ture, me timata te whai mana o aua tikanga-whakahaere a te wa e whakaaetia ai e te Kawana-Tianara, mete panuitanga o aua mea i roto i te Gazette mete Kahifri. W HAK AM ARAM A. I roto i enei tikanga-whakahaere, mehemea ia kaore e taupatupatu ana ki nga kupu e whai ake nei, a mehemea kaore i motuhake te takoto a etahi atu whakamaramatanga, koia enei o ratou tikanga : — “ Taua Ture ” tona tikanga ko te Ture Kaunihera Maori, 1900, me ona menemana mete Ture o te Ora mo te Katoa, 1920. “ Te Kaunihera ” tona tikanga ko te Kaunihera Maori o te Takiwa Maori o V\ hanganui i whakaturia i raro i aua Ture. “ Komiti ” ara “ Komiti Marae ” tona tikanga ko te Komiti Marae o tetahi kainga Maori i whakaturia e te Kaunihera i raro i nga tikanga o aua Ture. Kahiti—A.

“ Takiwa ” tona tikanga ko te Takiwa Maori o Whanganui i panuitia e te Kawana-Tianara i raro i aua Ture. “ Taone Maori ” tona tikanga he Taone Maori i whakaturia i raro i te Ture Taone Maori, 1895. “ Whakatakotoria ” tona tikanga i whakatakotoria e nga tikanga whakahaere i hangaia i raro i aua Ture, e enei paero ranei. (A.) Nga Tikanga Whanul 1. Ko nga matenga tupapaku katoa ma nga whanaunga tata o te tupapaku, a, mehemea kei te ngaro ke ratou, ma te tangata nona te whare, e noho ana ranei i roto i te whare i mate ai te tupapaku. e whakaatu kite Kai-rehita mo nga Whanautanga, Matenga Tupapaku, Marenatanga Maori, tino tutata, i roto i nga haora e torn tekau ma ono i muri iho o te matenga. Ko te tangata e takahi ana i tenei tikanga ka ahei kia whiua ia kia utu i te moni kaua e neke atu i te kotahi pauna. 2. I ia matenga tupapaku, mehemea kaore tetahi takuta whai raihana i tae kia kite i taua tupapaku, me uiui e te komiti nga ahuatanga katoa i pa ki taua matenga, ara, te ahua o te mate, te roa o te paanga o te mate, te mahinga i te tupapaku, nga ingoa o nga tangata i mahi, i tiaki ranei i te tupapaku, a me tuku te ripoata o taua uiuinga kite Kai-rehita mo nga Whanautanga, Matenga Tupapaku, Marenatanga Maori, tino tutata. 3. Ko nga tupapaku mehemea ka mate i waenganui i te 15 o nga ra o Maehe mete 15 o nga ra o Hepetema (e uru ana ano ia aua ra), i roto i te tau, me tanu i roto i nga ra e wha i muri iho o te matenga ; a mehemea ka mate i waenganui i te 16 o nga ra o Hepetema mete 14 o nga ra e Maehe (e uru ana ano ia aura), me tanu tonu i nga ra e toru i muri iho o te matenga, haunga ia mehemea ka takoto ke te whakahau a te Apiha Whakahaere i te Ora mo te Takiwa, a te Apiha Whakahaere o te Ora mo nga Maori ranei. 4. Kite mate he tupapaku i runga i te paanga mai o tetahi mate rere (infections) me tanu tonu te tinana i roto i nga haora e rua tekau ma wha i muri iho o te matenga. Me hari tonu atu hoki te tupapaku i te whare, teneti, hohipera, i te wahi ranei i mate ai, kite urupa kaua e whakatakotoria ki tetahi whare, kainga ranei i te huarahi, a me kaua hoki e whakaaetia kia tu he tangihanga. 5. Ma nga whanaunga tata o te tupapaku, a, mehemea kei te ngaro ke ratou mete tangata nona te whare, e noho ana

ranei i roto i te whare i mate ai te tupapaku, e whakatutuki nga tikanga o nga paero 3 me 4 ; a ka whakaekea te he ki runga ki a ratou, ki tetahi ranei o ratou mo te takahi i ana paero i runga ano ia i ta te Kaunihera i kite ai he tika a ka ahei kia whainatia ia kia utu i te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna mo ia haranga. 6. E kore rawa e pai, haunga ia mehemea e whakaaetia ana e te Kaunihera, kia tanumia te tupapaku ki tetahi wahi ke atu i te urupa e mohiotia ana e nga tangata Maori o tetahi kainga Maori he wahi tanumanga tupapaku, kua rehitatia ranei, kua ata wehea ranei e ratou, e tetahi atu ropu whai mana ranei, hei urupa tanumanga tupapaku. 7. E kore rawa e pai kia whakatakotoria tetahi tupapaku ki roto, kite roro ranei, o tetahi whare runanga, kite marae ranei o taua whare, engari me whakatakoto ki tetahi wahi, tata mai, e whakaritea e te tiamana o te Komiti. (B.) Nga Whare. 8. Kaua rawa tetahi tangata e hanga whare noho ki runga ki tetahi wahi kaore nei o reira ake huarahi, he mea hanga atu ranei ki raro whenua hei hari ke i te wai kia kore ai taua wahi a takoto maku, kia kore ai ranei te wai e heke atu ki reira tu ai kei riro hei take a pa mai ai he mate ki nga tangata e noho ana i roto i taua whare. Me ata hanga me whakatuapuku ranei te kaupapa whenua o raro o ia whare noho kia kore ai e heke e tu ranei he wai ki raro o taua whare o tetahi wahi ranei o taua whare. Mehemea te wahi i tu ai tetahi whare, i runga i te whakaaro iho tera e puta mai i reira he mate mo nga tangata noho i roto i taua whare, ka ahei te Kaunihera kite whakahau i te tangata nona, i te tangata ranei e noho ana i roto i taua whare, kia nekehia taua whare ki tetahi atu wahi he ora ake i reira. 9. Kite hanga tetahi tangata i tetahi whare noho, me hanga e ia i a ruuma e whakaarohia ana hei nohoanga tangata kia kaua e hoki iho i te 8 putu e 6 inihi te teitei ake i te puroa kite tuanui a puta noa; otiia ko ia ruuma e whakaarohia ana hei ruuma he tauheke nei te tuanui, he tuanui kore raina ranei, me kaua e hoki iho i te 9 putu te teitei ake i te puroa kite tuanui, a kia neke atu, ite hawhe ote rahi ote ruuma te wahi me pera te mahinga, a kia kaua rawa hoki he pakitara o taua ruuma e hoki iho i te 5 putu te teitei ake kite whatiianga iho ote tuanui. 10. Kite hanga tetahi tangata i tetahi whare noho, me whakarite hoki e ia mo ia ruuma moenga o taua whare Ida eke ake i te 36 koea putu te nui o te puroa e wehe mo ia tangata mo ia tamariki tokorua ranei kei raro iho i te tekau nga tau te pakeke, e moe ana i roto i taua ruuma; ako te wini, hanga ia nga kurupae, me hanga kia rite kite tahitekau o te rahi o te puroa o taua ruuma te nui, a me hanga kia taea ai te whakatuwhera tetahi hawhe o taua wini. 11. Kite hanga tetahi tangata i tetahi whare noho, me mahi he puroa rakau mo ia ruuma moenga kia takoto ai he wahi tuwhera ki waenganui o te taha whakararo o nga kurupae pupuri ake i taua puroa rakau mete whenua, kia 4 inihi te rewanga ake o ia wahi, a me ata hanga hoki e ia kia urn tonu ai te hau pai ki raro o taua whare. 12. Mo te taha ki nga whare kua oti ke te hanga mehemea te hanganga e takoto ke ana i nga tikanga o tekiona B rarangi 10 me 11, ka ahei te Kaunihera kite whakahau i te tangata nona, e noho ana ranei i roto i taua whare, kia whakarereketia kia honoa atu ranei ki taua whare nga wahi e whakaarohia iho ana e tau ana kia peratia. 13. Ka ahei te Kaunihera, a mehemea ranei ka whakahaua peratia ia e te Apiha Whakahaere i te Ora mo te takiwa, e te Apiha Whakahaere i te Ora mo nga Maori ranei, kite whakahau kia nekehia, kia wawahia ranei tetahi whare e takoto paru ana, e takoto kino ana ranei mehemea ia ki tana titiro e kore rawa e tau kia noho he tangata ki roto ki taua whare ; mehemea ranei ka kore te tangata nona, e noho ana ranei i roto i taua whare. e rongo kite whakarite i te whakahau a i etahi panui kia whakapaia, kia whakahoutia, kia nekehia kia wawahia ranei e ia taua whare. 14. Ka ahei te Tiamana o te Komiti, tetahi tangata ranei kua whakamanaia mo tera taha, kite tuku i tetahi panui a tuhituhi whakahau i te tangata nona, e noho ana ranei. i roto i tetahi whare e takoto paru ana, e takoto kino ana ranei, kia whakapaia e ia kia meatia ranei e ia kia whakapaia taua whare i roto i tetahi wa e whakaritea i roto i taua panui. 15. Kite turi tonu tetahi tangata, kite kore ranei ia e rongo kite whakarite i tetahi panui whakaneke, whakarereke, whakapai ranei i tetahi whare i raro i nga tikanga o nga rarangi 8, 10, 11, 12, 13, me 14 ka ahei kia whainatia ia kia utu i te moni Ida kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatahi, i te rima pauna mo ia haranga a muri iho, a kite man tona turi, tona kore ranei e rongo kite whakarite i taua panui, ka ahei te Komiti kite whakahau kia whakaotia taua mahi. Ko nga moni ate Komiti e pau mo taua whakanekehanga, whakarereketanga, whakapainga ranei ka meinga tena hei nama kite Komiti he mea e taea te hamene kite aroaro o te Kooti Whakawa Hara kia utua.

16. Kei te Komiti te whakaaro kite whakangawari kite whakamama ranei i nga tikanga o nga rarangi 8, 12, 13, me 14 i runga ake nei, mehemea ka tupono he kaumatua, he turoro, he ngoikore ranei te tangata e noho ana i roto i tetahi o aua tu whare kua kiia ake nei, kia kore ai e pa uaua aua tikanga ki taua tangata. Me whakaatu e te Tiamana o te Komiti kite Tiamana o te Kaunihera taua take me ona ahuatanga katoa, hei reira te Kaunihera whiriwhiri ai i tetahi huarahi e taea ai te whakapau he moni hei whakapai i aua tu whare o aua tangata kaumatua, turoro, ngoikore ranei. 17. Ma te tangata nona tetahi whare, e noho ana ranei i roto i tetahi whare, e arai kia kore ai e neke ake te nui o nga tangata e moe i roto i te ruuma o taua whare i te tokomaha kua whakaritea e te rarangi 10 e tau ana mo tetahi puroa pera tona nui. Kite takahia tenei tikanga ka ahei kia whainatia taua tangata kia utu i te moni kia kaua e neke atu i te rima hereni mo te hara tuatahi, a Ida kaua e neke atu i te tekau hereni mo ia haranga a muri iho. Nga Whare Whakanekeneke me nga Whare mo nga wa Polo. 18. Ko te tangata nona, tera ranei e noho mo tetahi wa poto ki roto ki tetahi teneti, wharau, whare, ki roto ranei ki tetahi mea i hangaia peratia, mana e mea kia pai, kia maroke, kia kaha ki nga tupuhi, kia whiwhi ranei kite hau pai taua teneti, whare ranei. Me whakarite hoki e ia kia 16 koea putu te rahi o te puroa e wehe mo ia tangata mo ia tamariki tokorua ranei kei raro iho i te tekau nga tau te pakeke. 19. Ko te tangata nona, tera ranei e noho i roto i tetahi teneti, wharau, whare, i tetahi mea ranei i hangaia peratia, e takoto kino ana, e puta mai ana ranei he mate i reira, a i runga ranei i te apiapi rawa o te noho a nga tangata o roto i taua teneti, whare ranei tera e pa mai he mate ki a ratou, ahakoa no taua whanau ake ano, he tangata rawaho ranei, ka kiia kua hara ia, a e ahei ana kia whainatia kia utu ia i te moni kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te rima pauna mo ia haranga a muri iho. Nga Whare Runanga. 20. Ko nga tikanga o rarangi 8 e pa ana kite wahi tuunga whare noho ka pa ano hoki ki nga whare runanga. 21. Ko nga tikanga o te rarangi 11 e pa ana kite hanganga puroa ka pa ano hoki ki nga whare runanga. 22. Ko nga whare runanga katoa, kia whiwhi ai ite hau pai e rite ana mo reira, me mahi he wini ki ia pito o te whare, a i runga i te hanganga i te wini me mahi kia taea ai tetahi hawhe o taua wini te whakatuwhera. 23. Me hanga he whare paku e tau ana kite whakaaro o te Apiha Whakahaere i te Ora mo te Takiwa, o te Apiha Whakahaere i te Ora mo nga Maori ranei, mo nga whare runanga katoa ; kia wehe ke ano mo nga taane, a kia wehe ke ano hoki mo nga wahine. 24. Me kaua rawa nga mea tahinga, nga paru ranei e whakahauputia ki raro o te puroa o tetahi whare runanga. 25. Ma te Komiti e whakahaere nga tikanga katoa e pa ana ki nga mahi whakarereke, whakahou ranei i raro i enei paero, a mehemea te tangata nona, nga tangata ranei e whaitake ana ki tetahi whare runanga ka turi kite whakatutuki i aua whakarereketanga, whakahoutanga ranei ka ahei kia tutakina taua whare runanga kia tutuki ra ano te whakarite i nga tikanga o aua paero. (0.) Nga Awa Keri. 26. Ma te Kaunihera e hanga nga paero e pa ana ki nga awa keri e tau ana ki nga ahuatanga o tona takiwa, i runga ano ia i ta te Apiha Whakahaere i te Ora mo te Takiwa, i ta te Apiha Whakahaere i te Ora mo nga Maori ranei e whakawa ai. (D.) Nga Paru o te Marae. 27. Kaua rawa he hamuti, he mea rukenga, he otaota haunga ranei e whiua e whakatakotoria, e tukuna ranei kia heke ki roto ki tetahi puna wai, ki tetahi awa ranei e rere ana ma roto ma te taha ranei o tetahi kainga Maori mehemea taua awa e meatia ana hei wai inu hei wai kai ranei ma nga tangata o taua kainga o tetahi atu kainga e tu tahi ana, e takoto tahi ana ranei i te taha o taua puna, awa ranei. 28. E kore rawa e paingia tetahi tangata nona tetahi whare, e noho ana ranei i roto i tetahi whare i roto i tetahi kainga Maori, kia tuku i etahi hamuti, mea rukenga, otaota haunga, i etahi atu mea kino ranei kia haupu ana, kia takoto ana ranei i te marae, i nga taha ranei o taua kainga e whai putake mai ai mo tetahi mate, e puta mai ai ranei he haunga. 29. Kaua e tanumia he hoiho, he kau, he hipi, he kuri, tetahi atu kararehe ranei ki roto i te rohe o tetahi kainga Maori. 30. E kore e pai kia whiua atu, kia waiho ranei e tetahi tangata tetahi kararehe kua mate, ki runga i tetahi wahi i roto i tetahi kainga Maori, e puta mai ai he haunga kino. 31. Kite thkahi te tangata i tetahi o nga paero 27, 28, 29, me 30 ka ahei kia whainatia ia kia utu i te moni kia kaua e neke atu i te tekau hereni.

(E.) Whangaitanga Kararehe. 32. E kore e pai tetahi tangata kia whangai, kia tuku ranei i etahi poaka kia haere noa ana i roto i tetahi kainga Maori, kite tiaki poaka ranei e whai putake mai ai mo tetahi mate, i runga ranei i taua whangaitanga ka paruparu te wai inu, a mea ake ranei meatia hei wai inu, wai kai, wai ranei mo tetahi whare tuunga miraka ; e kore ano hoki tetahi tangata, i muri iho o te paahitanga o tenei paero, e paingia kia waiho kia tu ana tetahi whare poaka ki tetahi wahi e hoki iho ana i te 150 putu te tawhiti atu i tetahi whare, i tetahi whare noho, whare kura ranei, i tetahi atu whare ranei e whakaarohia ana hei wahi tuunga kai, takanga kai ranei ma nga tangata, a kia kaua hoki e hoki iho i te 50 putu te tawhiti atu i te rori, i te rohe ranei o tetahi kainga e nohoia ana e te tangata. (F.) Nga Whare-Paku. Nga Huarahi Whakahaere mo nga Whare-Paku. 33. Me hanga e te tangata nona tetahi whare, e noho ana ranei i roto i tetahi whare, he whare-paku mo tona kainga. 34. Kite hangaia e tetahi tangata he whare-paku mo tetahi kainga, me hanga taua whare-paku ki tetahi wahi kia kaua e hoki iho i te 10 putu te tawhiti atu i tetahi ruuma e nohoia ana e te tangata, i tetahi ruuma ranei e whakaarohia ana hei wahi tuunga kai. 35. Ka whai hara te tangata e hanga ana i tetahi wharepaku mo tetahi kainga mehemea ka hangaia e ia taua wharepaku ki tetahi wahi e hoki iho ana i te 40 putu te tawhiti atu i tetahi puna wai, awa wai ranei e inumia ana, meake ranei ka tikina atu i reira he wai inu, he wai kai ranei ma nga tangata, mehemea ranei ka hangaia te whare paku ki tetahi wahi e poke ai taua wai. 36. Ko nga whare-paku katoa me hanga kia pai tonu, kia kaha ano hoki. Me mahi hoki he wahi puareare kia tata ake kite tuanui hei urunga mai mo te hau o waho, mo te hau pai. Me mahi kia kapi katoa nga tara o te whare-paku, a ka mahi hoki he tatau : — (a.) Kite hanga tetahi tangata i tetahi whare-paku-oko mo tetahi kainga me hanga e ia taua whare-paku ki tetahi wahi a i runga ano i te ahuatanga e tangatanga ai te haere atu o te tangata ki reira, kite whakapai, kite hari ke ranei i nga hamuti o taua whare-paku. (b.) Ko te nohoanga o taua whare-paku-oko, ko te puare o taua nohoanga mete wahi tuwhera i raro iho mo taua nohoanga, me ata whakarite te mahi kite huarahi e tangatanga ai mo te tango ake i te oko tuunga hamuti ara kia kaua e hoki iho i te kotahi putu te roa, te whanui, mete hohonu ; he mea ata whakariterite a whakaturia ai ki raro o taua nohoanga, kia tu hangai hoki Ida kore ai e maringi ke kite puroa, e heke ke atu ai ranei ki nga taha o taua wahi tuwhera i raro iho o taua nohoanga, Ida whaiti ai ranei te heke o nga kino ki roto ki te oko hamuti, ina tukuna rukea atu ranei ma roto i te puare o taua nohoanga. (c.) Me ata hanga te nohoanga o taua whare-paku-oko kia taea ai taua nohoanga katoa, tetahi wahi ranei te whakatuwhera kia tangatanga ai te tae iho ki te wahi tuwhera o raro iho i te nohoanga horoi ai, kite hari ke atu ranei i reira, kite whakahangai ranei i te tu ki reira o te oko hamuti e tika ana mo reira. (d.) Ko te oko tuunga hamuti mo ia whare-paku-oko me hanga i tetahi mea kaha i runga ano ia i tetahi tauira e kore ai e tuturu e maringi ke ranei nga paru o taua oko. Me hanga hoki he taupoki hei tutaki iho i te puare o te nohoanga, a me waiho tonu hoki taua taupoki kia mau ana i nga wa katoa e takoto watea ana taua nohoanga 37. Ma te tangata e noho ana i tetahi kainga he wharepaku to reira e tiaki pai, e whakaora, e horoi, e mea ranei kia takoto ma taua whare-paku. 38. Ma te tangata nona, e noho ana ranei i roto i tetahi whare kua oti nei te hanga he whare-paku mo reira, e riringi e mea ranei kia ruiruia he oneone maroke, he para kaninga rakau ranei, he pungarehu ranei kia ngaro iho ai nga hamuti, kia kore ai hold e puta ake he haunga o reira. Nga Huarahi Whakahaere mo nga Whare-paku-oko. 39. I te wahi he whare-paku-oko kei reira, ko te mahinga mete horoinga me whakahaere i runga i te huarahi e whai ake nei - (a.) Kite hanga tetahi tangata i tetahi whare-paku-oko mo tetahi kainga me hanga e ia taua whare-paku-oko ki tetahi wahi a runga ano ite ahuatanga e tangatanga ai te haere atu o te tangata ki reira, kite whakapai, kite hari ke ranei i nga hamuti o taua whare-paku.

(6.) Ko te nohoanga o taua whare-paku-oko, ko te puare o taua nohoanga mete wahi tuwhera i raro iho o taua nohoanga me ata whakarite te mahi kite huarahi e tangatanga ai te tango ake i te oko tuunga hamuti ara kia kaua e hoki iho i te kotahi putu te roa, te whanui, mete hohonu ; he mea ata whakariterite a whakaturia ai ki raro o taua nohoanga, kia tu hangai hold kia kore ai e maringi ke kite puroa, e heke ke atu ai ranei ki nga taha o taua wahi tuwhera i raro iho o taua nohoanga, kia whaiti ai ranei te heke o nga kino ki roto ki te oko hamuti, ina tukuna rukea atu ranei ma roto i te puare o taua nohoanga. (c.) Me ata hanga te nohoanga o taua whare-paku-oko kia taea ai taua nohoanga katoa, tetahi wahi rahi ranei te whakatuwhera kia tangatanga ai te tae iho kite wahi tuwhera o raro iho i te nohoanga horoi ai, kite hari ke atu ranei i reira, kite whakahangai ranei i te tu ki reira o te oko hamuti e tika ana mo reira. (<Z.) Ko te oko tuunga hamuti mo ia whare-paku-oko me hanga i tetahi mea kaha i runga ano ia i tetahi tauira e kore ai e tuturu e mairngi ke ranei nga paru o taua oko. Me hanga hoki he taupoki hei tutaki iho i te puare o te nohoanga, a me waiho tonu hoki taua taupoki kia mau ana i nga wa katoa e takoto watea ana taua nohoanga. 40. Ma te tangata e noho ana i roto i tetahi whare e mea kia ringihia a kia horoia hoki nga oka tuunga hamuti o nga whare-paku-oko o taua kainga. Kia kotahi te horoinga i te wiki; otiia mehemea ka tere tonu te ki o taua oko tuunga hamuti, me maha atu nga horoinga i taua oko i te wiki kia kore ai e puta ake nga kino ki waho. 41. E kore rawa e pai Ida tapuketia e tetahi tangata he hamuti Id tetahi wahi ke atu, engari ki roto ano ki tetahi rua keri ; a me kaua e hoki iho i te ono inihi te matotoru o te oneone tapuke kite hangaitanga ki runga o te rua ina tapuketia taua rua. 42. Kaua rawa e tapuketia he hamuti ki tetahi wahi kei raro iho i te 50 putu te tawhiti atu i tetahi whare noho, i te 60 putu ranei te tawhiti atu i tetahi puna wai. Ka ahei noa atu te mea i tetahi rua hei paepae hamuti, haunga ia te oko tuunga hamuti, mehemea ano hoki ka kore he kino o reira e heke atu ki tetahi wai whenua. Me hanga hoki he taupoki hei tutaki iho i te puare o te nohoanga, a me waiho tonu hoki taua taupoki kia mau ana i nga wa katoa e takoto watea ana taua nohoanga. Ko te nohoanga me nga taha, i raro o taua nohoanga, arai iho i taua rua, me ata mahi kia kore ai e uru he rango ki roto ki taua rua. Me kaua rawa e tukuna kia eke ake te teitei o nga hamuti o tetahi rua kite ono inihi te tata ake kite hangaitanga ki runga o te whenua. Nga Huarahi Whakahaere mo nga Whare-Paku-Bua. 43. I runga i te whakamananga a te kai-whakahaere i te Ora mo nga Maori, a tetahi Takuta o te Tari Whakaora ranei, a tetahi ranei o nga Kai-tirotiro Kainga kua whakaturia e te Tari Whakaora, ka ahei kia meatia hei te rua, haunga te oko e taea nei te hari ke, he paepae hamuti; otira me kaua e haria taua rua ki tetahi wahi e heke atu ai he kino o reira hei mea e poke ai tetahi awa, puna wai ranei, a me kaua hoki e hoki iho i te 30 putu te tawhiti atu i tetahi whare noho i tetahi whare tuunga kai ranei. 44. Me ata mahi he nohoanga mo nga whare-paku-rua katoa kia kore ai e uru he rango ki roto ki taua rua, a hei mea e tino tutuki ai taua tikanga me mahi he taupoki mo te puare o te nohoanga ka waiho kia mau ana i nga wa katoa e takoto watea ana te nohoanga o taua wharepaku. 45. I mua atu o te taenga ake o nga hamuti kite 12 inihi ki raro iho o te hangaitanga ki runga o te rua, me tapuke kite oneone pai nga rua o nga whare-paku-rua katoa. Kia oti rawa tera katahi ka whakaneke ai i te whare-paku ki tetahi atu wahi. (G.) Nga Mate Rere. 46. Mehemea ka puta he panui ma te Apiha Whakahaere i te Ora mo te Takiwa a te Apiha Whakahaere i te Ora mo nga Maori ranei, tera kua pa he mate rere ki tetahi kainga, takiwa ranei, me kaua rawa he hui e tu, he whakaminenga, he tangihanga ranei, engari kia puta ra ano he whakaatu tera kua watea taua kainga, takiwa ranei i taua mate katahi ano ka ahei kite pera. 47. Mehemea ka puta he panui ki tetahi kainga takiwa ranei tera kua pa mai tetahi mate rere, me puta te kaha o te Komiti Idte awhina i nga Kai-whakaako kura Maori, Neehi Maori, Kai - tirotiro Kainga, Takuta, Apiha Whakahaere i te Ora ranei kite kimi kia tere te kitea o nga turoro katoa e takoto mate ana i roto i taua kainga takiwa ranei. Kia tino whanui hoki te panui haere a te Komiti tera kua pa he mate rere ki taua takiwa. I muri iho o te taenga atu ote whakaatu ki tetahi tangata a kore ia e whakaatu tera he turoro kei roto i tetahi whare, punr ranei

nona e noho ana ranei i reira, ka ahei kia kiia kua takahi taua tangata i te ture. 48. E kore rawa e ahei kia haere ke atu, kia haria ketia ranei tetahi tangata e pangia ana, e whakaarohia ana ranei kua pangia e tetahi mate rere, ki tetahi atu whare, puni ranei, haunga ia mehemea e haria ana ki tetahi hohipera, kite kore i matua whakaaetia e tetahi Neehi, Kai-tirotiro Kainga, Takuta ranei. 49. Mehemea ka puta he whakahau pera ma tetahi Kaitirotiro. Neehi Maori, ma tetahi Takuta ranei, me kaua rawa tetahi tangata e noho ana i roto i tetahi whare, puni ranei lie mate rere kai reira e haere ki tetahi atu whare e nohongia ana e te tangata, ki tetahi atu takiwa ranei mehemea kaore he tiwhikete a tetahi takuta i a ia hei tohu kaore taua mate i a ia. 50. Kite mahia e tetahi tangata, kaore nei ia i te mea tohutohu na tetahi Takuta, Apiha o te Tari Whakaora ranei, tetahi turoro no waho atu o tana ake whanau, kite tuku ranei i nga tangata e pangia ana e te mate ki a hui ki roto i tona whare, ki a hui ranei ki tona kainga, ka ahei kia kiia kua takahi ia i te ture. 51. Kaua rawa he kahu he paraikete etahi atu taputapu ranei o roto o te whare e haria ketia ki waho o tetahi whare he mate rere kei reira a i reira ranei, hei kakahu hei mahi ranei, kia tino oti ra ano aua mea katoa te rongoa e tetahi Neehi Maori, Kai-tirotiro Kainga, i raro ranei i nga tohutohu a tetahi takuta. 52. Elite takahia e tetahi tangata tetahi o enei paero 45, 45, 48, mete 50 ka ahei kia whainatia ia kia utu i te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna mo ia haranga ; a kite takahia ko te paero 49, kia kaua e neke atu te whaina i te rua tekau ma rima pauna. (1.) Nga Tangihanga, Hui, me nga Whakaminenga. 53. Ma te Komiti ano o te marae, takiwa ranei he tangihanga he hui he whakaminenga ranei kei reira e tu ana e whakahaere nga tikanga katoa e pa ana kite ora o taua tangihanga, hui whakaminenga ranei. 54. Ma te Komiti e mea kia whakaritea nga tikanga e pa ana ki nga whare runanga, ara kia whakapaia, kia whakawhiwhia kite hau pai, kia araia hoki te noho apiapi; kia whakapaia te marae me nga kauta, kia tika hoki te hari ke i nga paru me nga mea rukenga. 55. Ma te Komiti e whakarite nga whare-paku e tika ana, he mea e tau ana kite whakaaro o te Apiha Whakahaere i te Ora mo to Takiwa, o te Apiha Whakahaere i te Ora mo nga Maori ranei, me wehe ke mo nga taane, me wehe ke ano hoki mo nga wahine : kia pai hoki te tiaki kia takoto ma tonu aua whare-paku. 56. Ma te Komiti e hanga he tikanga e kore ai e taka he mea kino ki roto ki nga wai inu me nga wai kai. 57. Ma te Komiti e whakarite he tikanga kia kore ai te wa e tu ana tetahi tangihanga, hui, whakaminenga ranei e neke noa atu i te wa e tika ana, kei whai huarahi e pa mai ai he mate kite katoa. 58. Me kaua rawa e tukua e te Komiti nga tangata e pangia ana e tetahi mate taumaha kia takoto ana i roto i tetahi whare runanga, engari me kaha tona tohe kia haria ketia ki tetahi atu whare e tu motuhake ana, ki tetahi teneti ranei, a ki o ratou ake whare ano ranei. 59. Kite paru kite mimi ranei tetahi tangata i roto i tetahi kainga kaore ki tetahi wahi i ko ke atu o nga wahi kua whakaritea hei peratanga kua takahi ia i te ture, a, e ahei ana kia whainatia kia utu ia i te moni kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo ia haranga. 60. Ka ahei kia whakaturia e te Komiti tetahi ropu whakahaere i te ora hei whakatutuki i nga tikanga o tenei tekiona. Ko nga moni e pau mo te whakahaerenga i nga mahi ka meingatia ma nga moni o te tangihanga, hui whakaminenga ranei e whakaea i runga i te tikanga kohikohi, i runga ranei i tetahi tikanga e whakaarohia e te Komiti e tika ana. 61. Ki te mea kaore he Komiti i Whakaturia hei whakahaere i te Ora mo tetahi kainga he tangihanga, hui whakaminenga ranei kei reira e tu ana, ma nga whanaunga tonu o te tupapaku ma nga kai-whakahaere ranei o te hui e whakatutuki nga tikanga o nga rarangi o tenei tekiona. (I.) Nga Wai. 62. Ma te Kaunihera e hanga nga. paero e pa ana ki nga wai inu me nga wai kai e tau ana ki nga ahuatanga o tona takiwa, i runga ano ia i ta te Apiha Whakahaere i te Ora mo te Takiwa, i ta te Apiha Whakahaere i te Ora mo nga Maori ranei e whakaae ai. (J.) Mo te Haurangi. 63. (1.) Kaua he waipiro e tukua e haria mai, e inumia ranei ki roto ki tetahi pa, kainga Maori ranei i nga wa katoa. (2.) Mehemea i tu tetahi hui nui i runga i te karanga, me tau ki runga i te tangata, i nga tangata ranei nana te karanga, te whiu mehemea ia, ratou ranei ka tuku, ka mea ranei kia

tukua he waipiro ki nga manuhiri kite tangata whenua .ranei, ki etahi ki tetahi ranei o ratou, kia kaua e neke atu i te rima pauna. (3.) Ki te kitea tetahi tangata e haurangi kino ana i roto tetahi kainga i tetahi hui Maori ranei, e ahei ana kia whiua ia kite moni kia kaua e iti iho i te rima hereni kia kaua e neke atu i te kotahi pauna. (4.) Tera e whai hara te tangata Maori, Pakeha ranei mehemea—(l.) I a ia e haurangi ana, ka tomo ia ki roto i tetahi whare runanga, whare karakia, i tetahi atu whare ranei o te katoa i roto i te kainga. (2.) Ka hari ia i te waipiro ki roto i tetahi kainga Maori. (3.) Ka inu ia, ka mea ranei kia inu tetahi atu tangata i te waipiro i roto i tetahi whare runanga, whare karakia, whare ranei o te katoa. A, ko taua tangata me whiu kite moni, kia kaua e iti iho i te rima hereni. kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatahi, a, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo ia haranga i muri iho. (K.) Nga Kai-hoko Taonga. 64. Me pa enei tikanga e whai ake nei ki nga Inia, ki nga Ahiria, me era atu tangata harihari haere i te taonga hei hokohoko ki roto i nga kainga Maori o roto o te takiwa ara : — (1.) Kia whiwhi rawa taua tangata Id te raihana a te Kaunihera ka ahei ai kite hokohoko taonga i roto i nga kainga Maori o te takiwa. (2.) Ko taua raihana me penei i te Ahua B, a ka whaimana mo te takiwa katoa o te Kaunihera a ko te utu mo taua raihana kia rua pauna. (3.) Ka ahei te Tiamana, te Karaka ranei o te Kaunihera tetahi ranei o nga mema o te Kaunihera i whakamanaia e te Kaunihera hei pera kite whakaputa i taua raihana. (4.) Ko nga moni katoa e utua ana mo nga raihana me tuku kite tari o te Kaunihera. (5.) Ki te pokanoa te tangata kaore ona raihana kite hokohoko taonga i roto i nga pa Maori o te takiwa ka whiua ia kite moni kia kaua e neke ake i te rima pauna. Ka ahei te Tiamana, te Karaka ranei, tetahi mema ranei o te Kaunihera, te Tiamana ranei o te Komiti Marae o tetahi kainga, kei reira nei tetahi hui e tu ana, kite whakaputa raihana ki tetahi tangata e hiahia ana kite hokohoko taonga i taua hui, ko te utu mo taua raihana kia tekau hereni. Mo era atu ahua mahi hokohoko e rima hereni. Ko te mana o taua raihana mo te wa anake o taua hui, kaua e roa atu. Ki te hokohoko taonga tetahi tangata i taua hui, a kaore ona raihana penei, kaore ranei ona raihana i raro i etahi atu o nga tikanga-whakahaere i runga ake nei, ka ahei kia whiua ia kite moni kia kaua e neke atu te rima pauna. (L.) Te Kai-tupeka. 65. Ka whai hara te tangata, ahakoa he Pakeha he Maori ranei, e hoko ana, e hoatu ana ranei i te hikareti, i te tupeka, i te torori ranei ki tetahi tamaiti Maori kaore nei ano nga tau i eke kite tekau ma rima, a e tika ana kia whiua kite moni kia kaua e neke atu i te rima pauna. Ka whai hara tetahi tamaiti Maori, kaore nei ano i eke nga tau kite tekau ma rima, mehemea ia ka kai i te tupeka, i te torori ranei, i te hikareti, i tetahi wahi ranei o te hikareti, a e tika ana kia whiua ia kite moni kia kaua e neke atu i te rima hereni mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatoru, mo ia haranga ranei o muri iho. (M.) Nga Purei Moni. 66. Ko te tangata, ahakoa he Maori he aha ranei, e hiahia ana kite whakatu whare piriote ki roto i tetahi kainga Maori, a ko te tangata Maori e hiahia ana kite whakatu whare piriote ki tetahi atu wahi i roto i te takiwa, haunga ia nga taone (engari nga rota Maori i roto i nga taone) me nga kainga Pakeha, me whiwhi i te tuatahi kite raihana a te Kaunihera, ma te Kaunihera e whakaputa i runga i nga tikanga e whai ake nei:—(1.) Ko taua raihana me penei i te Ahua C e mau nei i te Kupu Apiti. (2.) Ko te utu mo taua raihana kia tekau pauna. (3.) Ko te wa e mana ai taua raihana kia kotahi tau i muri iho i te ra i tuhia ai (haunga ia mehemea ka whakakorea e te Kaunihera i runga i nga tikanga i raro iho nei). (4.) Ko nga whare piriote me hanga kia whai huarahi mo te hau ki roto ki waho a me ata tiaki pai kia kaua e paru. (5.) Me puare nga whare piriote i nga ra noa o te wiki, i waenganui i te 9 o nga haora o te ata mete 10 o nga haora o te po. Ko te tangata e takahi ana i tenei tikanga-whakahaere, ka ahei kia whiua

ia kite moni kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo te hara tuarua a kite hara i muri iho e ahei ana kia whakakorea tona raihana. (6.) E kore e pai kia tukua tetahi tamaiti Maori, kaore nei ano i eke nga tau kite tekau ma rima, kia purei piriote i roto i tetahi whare piriote whai raihana, a mehemea ka kitea e purei ana i reira, ka ahei kia whiua te tangata i a ia te raihana, te tangata ranei e tiaki ana i te whare piriote, ki te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna mo te hara tuatahi, a mo te hara tuarua ka ahei te Kaunihera kite whakakore i te raihana. (1.) Ki te hiahia kia whakahoutia te raihana me tuku mai te tono i mua atu o te wa e mutu ai te mana o te raihana. (8.) Ko te tamaiti Maori kaore nei ano nga tau i eke ki te tekau ma rima e kitea ana e purei piriote ahakoa i hea, ka ahei kia whiua kite moni kia kaua e neke atu i te rima hereni mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatoru mo ia haranga ranei o muri iho. (9.) Ko te tangata nana tetahi whare piriote, teepu piriote ranei i roto i tetahi kainga Maori, a ko te tangata Maori nana tetahi whare pera, teepu pera ranei i tetahi atu wahi i roto i te takiwa haunga ia nga taone (engari nga rota Maori i roto i tetahi taone Maori) me nga kainga Pakeha, mehemea kaore ia i whiwhi i te raihana a te Kaunihera, ka ahei kia whiua ia kite moni kia kaua e neke atu i te rua tekau ma rima pauna. (10.) Ko te tangata e kitea ana e purei moni ana, ahakoa he purei kaari ko etahi atu takaro ranei (haunga ia te piriote ki nga wahi i ata raihanatia) i roto o te rohe o tetahi kainga Maori, ka ahei kia whiua ia kite moni kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo ia haranga o muri iho. (11.) Ko te tangata nona tetahi whare, e noho ana ranei i roto i tetahi whare i roto i tetahi kainga Maori, mehemea e tukua ana e whakaaetia ana ranei e ia te purei moni (haunga ia te piriote ki nga wahi i ata raihanatia) ki roto i taua whare, ka ahei kia whiua kite moni kia, kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te rima pauna mo ia haranga o muri iho. (N.) Nga Komiti Marae. 67. Ka ahei te Kaunihera kite tuku i katoa i tetahi ranei o ona mana i raro i nga tikanga whakahaere kua whakatakotoria ake nei, ki tetahi Komiti Marae, a hei reira ka whaimana taua Komiti kite whakahaere i aua mana i roto i tona kainga. Ka ahei te Komiti Marae kite whiu a kite whaina mo te takahanga i tetahi tikanga whakahaere, engari mehemea kite kore e utua taua whaina i roto i te takiwa i whakaritea ai, me tuku atu e te Tiamana o te Komiti te whakaatu o taua takahanga me nga kupu whakamarama o te take mete korenga i utua te whaina, kite Tiamana o te Kaunihera. 68. Ma te Kaunihera e whakarite he whaina mo nga paero kaore i whakahuatia te whaina. KUPU APITI. Ki a [lngoa]. Ahua A. [Kainga]. Ten a Koe : He tono atu tenei ki a koe kia whakapaia, kia meatia ranei e koe kia whakapaia to whare i roto i nga ra e i muri iho ite taenga atu o tenei panui ki a koe. Ahe whakatupato atu tenei ki a koe, mehemea, i muri iho i te taenga atu o tenei panui ki a koe, ka kore koe e rongo, ka turi ranei koe i roto i te takiwa i whakaritea kite whakatutuki i te whakahau a tenei panui, tera koe e whiua kia utu i te moni kia kaua e neke atu i te kotahi pauna. I tuhia ite o nga ra o ,19 . Tiamana [Karaka ranei] o te Whanganui Kaunihera [Hiiri.] [o te Komiti Marae ranei]. Ahua B. Raihana Hooka. Kia mohio koutou kua whakamanaia a , he tangata harihari taonga hei hokohoko, kite hoko haere ona taonga i roto i nga kainga Maori o te takiwa o te Kaunihera o Whanganui mo te tau kotahi timata atu i tenei ra. I tukua i raro te hiiri o te Kaunihera Maori o te Takiwa Maori o Whanganui, i te o nga ra o , 19 [Hiiri.] Tiamana [Karaka ranei] o te Kaunihera.

Ahua C. Raihana Piriote. Kia mohio nga tangata katoa kua whai raihana a ki te whakahaere i tetahi whare-piriote i mo te tau kotahi i muri iho i te ra o tenei raihana, i raro i te mana o nga tikanga-whakahaere a te Kaunihera. I tukua i raro i te hiiri o te Kaunihera Maori o te Takiwa Maori o Whanganui, i te o nga ra o ,19 [Hiiri.] Tiamana [Karaka ranei] o te Kaunihera. I paahitia enei tikanga-whakahaere i te hui o te Kauniheru Maori o te Takiwa Maori o Whanganui, i tu ki Parikino i te 3 o nga ra o Hurae, 1921, a i tukua atu i raro i te hiiri o te [HiSk] hera ’ TANGINOA TAPA, Tiamana. Ina hoki te hainatanga a te Kawana-Tianara i tenei ra, 10 o nga ra o Oketopa, 1921.

J. G. COATES,

Minita mo nga Mea Maori.