Whenua Maori ka Hokona i runga i te Tena (Tender) e Tuwhera ana ki te Katoa.
Tari o te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Waikato-Maniapoto, Akarana, 12 Tihema, 1916. HE Panultanga tenei, i runga i nga ritenga o te Ture Whenua Maori, 1909, me nga rekureihana i raro i taua Ture, ka ahei te tuku-a-tuhituhi mai i nga tena (tenders) kite tari o te Poari Whenua Maori o to Takiwa o WaikatoManiapoto, kei Akarana, tae noa kite 5 o nga haora i te ahiahi o te Mane te 29 o nga ra o Hanuere, 1917, mo te hoko o nga whenua e huaina nei i roto i te Kupu Apiti ki tenei. KUPU APITI. Takiwa Whenua o Akar an a.-’-Ng a Takiwa Ruuri o Mangaorongo, o Tuhua, me Harataunga. Rangitoto A 18 a. Nama 2. Rota 1, Wahanga 13, Poraka XI, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 302 eka e 2 ruuri ; £1 ss. a raro o te utu mo ia eka. He kapi i te rarauhe mete manuka tenei whenua, he pai tona takoto. Rota 2, Wahanga 7, Poraka XII, Takiwa- Ruuri o Mangaorongo : E 359 iiga eka ; £1 ss. a raro o te utu mo ia eka. Rota 3, Wahanga 8, Poraka XII, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 306 nga eka ; £1 ss. a raro o te utu mo ia eka. He kapi enei whenua i te rarauhe mete manuka, haunga te 60 eka kei runga i Wahanga 7, he ngaherehere tera ; he whai wai, he whenua pai mo te hipi. Rota 4, Wahanga 9, Poraka XII. Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 330 nga eka ; £1 15s. a raro o te utu mo ia eka. He rarauhe he manuka nga taru o runga ; he pai te oneone. Rota 5, Wahanga 1, Poraka XVI, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 457 nga eka ; £1 a raro o te utu mo ia eka. He rarauhe he manuka nga taru o runga ; he ahua pungapunga te oneone. Rota 6, Wahanga 2, Poraka XV i, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 248 nga eka ; £1 15s. a raro o te utu mo ia eka. He rarauhe he manuka nga taru o runga ; he pai te oneone ; e 20 nga eka ngaherehere. Rota 7, Wahanga 4, Poraka XVI, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 762 eka e 3 ruuri; £1 ss. a raro ote utu mo ia eka. Rota 8, Wahanga 5, Poraka XVI, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 905 nga eka ; £1 ss. a raro o te utu mo ia eka. Rota 9, Wahanga 6, Poraka XVI, Takiwa Ruuri o Mangaorongo : E 811 eka e 3 ruuri; £1 10s. a raro ote utu mo ia eka. He Ngaherehere katoa, haunga te taha ki raro o ia wahanga, he wahi iti o reira, he rarauhe he manuka nga taru o runga. He pai te oneone ; he tino whenua mo te hipi. Rangitoto-Tuhua 74b, Tekiona 1. Rota 10, Wahanga 1, Poraka XI me XV, Takiwa Ruuri o Tuhua : 1,057 eka e 8 paati; e£2 a raro ote utu mo ia eka. He kapi le nuinga o tenei whenua i te rarauhe uruurua te tupu ; he iti te wahi o te whenua e tupungia ana e te manuka. He ahua pai te oneone ; ka taea te nuinga te parau, E iwa maero te tawhiti o taua whenua i Taumarunui; e taea atu ai me tika ma te huarahi hoiho mete rori kaata, atu i Taumarunui ki taua whenua. Moehau Nama 2a Nama 2b. Rota 11, Wahanga I, Poraka VI, VII, me IX, Takiwa Ruuri o Harataunga : 1,860 nga eka; £1 a raro ote utu mo ia eka. He whenua pukepuke ; he ngaherehere tetahi wahi, he rarauhe he manuka etahi wahi ; kotahi tua-ono o te whenua kua tupungia e te karaihe ; he nui te wai o te whenua, he maha hoki ona awa ririki. E taea atu ai me tika ma .Kennedy Bay, hawhe maero te tawhiti, a tekau maero te tawhiti i Karamaene. W HAKAM AR AMATAN GA. Me tiki atu nga mapi o nga whenua nei me nga pukapuka tino whakamarama i nga tikanga e hokona ai aua whenua, me nga pukapuka tena (tender forms) i te tari o te Poari Whenua Maori o Waikato-Maniapoto, Akarana, i nga poutapeta tutata ranei ki nga whenua ka hokona nei; me tiki atu ranei i te tari o te Hekeretari mo nga Mea Maori, kei Poneke.
A. G. HOLLAND,
Perehitini o e Poari Whenua Maori ote Takiwa o Waikato-Maniapoto.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19170111.2.30
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 1, 11 January 1917, Page 12
Word Count
740Whenua Maori ka Hokona i runga i te Tena (Tender) e Tuwhera ana ki te Katoa. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 1, 11 January 1917, Page 12
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.