Panuitanga i raro i “ Te Ture Whenua Maori (Whakamananga Take Tika), 1893.”
I roto i te Kooti Whakamananga, Takiwa o Poneke. I roto i te ritenga o “ Te Ture Whenua Maori (Whakamananga Take Tika), 1893 ” ; me tetahi tuku a Waitaoro Raniera me etahi atu ki a Mere Ana Ekirinitini (Pakeha). KIA mohio mai tera e tonoa e Te Eriata, o te taha roia mo Mere Ana Ekirinitini, wahine pouaru, kite Kooti Whakamananga ina tu taua Kooti Whenua Maori ki Poneke, a te 20 o nga ra o Maehe, 1908, a te hawhetanga atu o te tekau o nga haora i te ata, a muri tata iho ranei ana watea te Kooti ki tana take, kia whakaputaia he ota whakamananga mo taua tukunga i te whenua ka whakamaramatia ake nei ki a ia ki a Mere Ana Ekirinitini, a kia whakahaua hoki te Kairehita o taua takiwa nei kite rehita i taua pukapuka tukunga, i raro tonu i nga take e whai ake nei, ara: — 1. Ko ia ko Waitaoro Raniera, o Porirva, e tata ana ki Poneke, e tu nei ano hoki hei kai-tiaki mo Rangirere Kapo raua ko Wekipiri Kapo, ko Iraia Raniera, o Pukearuhe, Taranaki, ko Piripi Ngakuri, o Parihaka, Taranaki, ko Riripeti Iraia raua ko Hineteiri, o Pukearuhe ano hoki, ko Mere Ngakere, o Whangarae, i te Takiwa Porowinitanga o Nerehana, Maori katoa tupu ake, na, mai o te wa o taua tukunga nei taea noatia tenei wa kua whakamanaia ratou tonU hei tangata uika ki tetahi wahi whenua e takoto nei i te Takiwa ki Poneke, a e mohiotia nei ko Hinakitaka Poraka, ko te rahi e 200 eka, nui ake iti iho ranei, a ko te whenua tonu e mau mai nei nga whakaaturanga i te pukapuka take tika, Pukapuka 105, wharangi 240. 2. Na, I raro i nga tikanga o tetahi pukapuka tuku i tuhia i te 7 o nga ra o Pepuere, 1898, i tukua whakareretia e taua hunga Maori nei o ratou take ki taua whenua ki Hinakitaka Poraka, ki a ia ki a Mere Ana Ekirinitini, wahine a Henare Ekirinitini, o Te Roa Haata, Mahi-paamu, mo nga moni e £2OO. 3. Ko taua pukapuka tuku whakarere atu i ata whakamanaia mai e te Kooti Whenua Maori, ki Otaki, i te 24 o nga ra o Hurae, 1898, a i utua katoatia atu nga moni o taua hoko kite hunga no ratou ra taua whenua. 4. Na, i te wa i whakamanaia ai taua tuku nei e takoto ana taua whenua i raro i nga here o te rarangi 117 o “ Te Ture Whenua Maori, 1894,” na kore iho, i rehitatia taua pukapuka tuku nei e te Kai-rehita, i te mea kihai i matua-unuhia atu aua here, na no reira, kahore ano a ia a Mereana Ekirinitimi i whiwhi take noa, no taua tikanga ahua hanga noaiho nei. 5. Na, ko te hunga kua oti ake nei te whakahuahua o ratou ingoa i te rarangi nama 1 nei to hunga e hiahiatia atu nei kia tino whakamutua atu o ratou take kite whakatau tonu a te Kooti, a ko te hunga ano hoki tena e hiahia nei te kai tono nei kia ata whakawhiwhia ki nga tauira o taua tono nei.
I tuhia i tenei te 6 o nga ra o Pepuere, 1908.
Na
MERE ANA EKIRITINI
(Na ona roia na Field, Luckie, me Toogood, ko ta ratou whare whakaputanga ko Nama 29, Petetone Tiriti, Poneke).
Ki te Kai-rehita, Kooti Whakamananga, Poneke
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19080227.2.7
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 8, 27 February 1908, Page 128
Word Count
580Panuitanga i raro i “ Te Ture Whenua Maori (Whakamananga Take Tika), 1893.” Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 8, 27 February 1908, Page 128
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.