TAUPO.
Koia nei nga korero mai o Tanpo, na te tangata i tuhituhi mai. He nui te pouri ote iwi i Taupo nei mo te matenga o Reweti te Kune, he Rurutepara aia, UNKNOWN tangata matua aia no te iwi Pakeha i Taupo nei omtiariho. He nui te hui ate iwi kite tangi mona. He ntii te ahua mea a nga iwi Maori na ratou te vrhex*a* uta ano i konei, a tae noa ki Waikato, kia iqahi ratou i rori o konei ki Waikato, a e mea ana ana iwi kia> hokona etalii o aua whenua i taua takiwa kite Kawanatanga, a kua tae rafou kite Apiha o te Kawanatanga korero ai mo aua whenua kia liokona atn kite Kawanatanga. Kite mea ka maliia te ara rori ata i konei ki Waikato, penei ka tini he Pakeha ki ?:onei noho ai, a ka wliai wahi e hokohoko ai te iwi i te mea ma ratou, i te mea hoki ka whai taone hei hoko taonga i nga toa taonga, aka nui lie Pskeha ma ratou e kite ai te iwi i to moni, a e pau ai nga kai a te iwi te hoko e te Pakeha. He noa atn te mahi a nga iwi o Taupo nei ki te katikati i a ratou hi pi, a eui ana kite utu mo te wuuru, heoi e kiia ana he 9 kapa mo te pauua, a be 7 kapa mo te paunn. Kua noho pai te tini o te iwi, a ko nga tang.ta tutu i te wa o te kino kua noho pni i enei ra. Ma te ngaki kai, ma te ahuwhenua ate iwi nei e tupu ai te pai mete ora. H© nui noa atu te mate o te ika Pakeha i Taupo nei ite han ote moana Taupo. I nga wa ote hau mai ite Tonga, ka pae taua ika, ahe mauo tini kite akan ote moana puranga ai. E hara ite pae noa taua ika, i te mea e tupuria ana taua ika e te pnkohukohu, e penei aua mete pukohukohu, e mau ana i te kokopu ]M aori o taua moana nei ano, na pea kei te iwi Maori te mohio o te mj.te o taua ika, ara, e mohio ana pea te Maori kite take i tupu ai te nukohukohu kite kokopu Maori. Me ako ete Maori ki Tk Wakanga nei ana e mohio ai mo te mate e mate nei tana ika. He hanga te mate o te ua-kore o te whenua nei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781214.2.6.3
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 50, 14 December 1878, Page 624
Word Count
421TAUPO. Wananga, Volume 5, Issue 50, 14 December 1878, Page 624
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.