NGA MONI MO TE MAHI KI TE TAHA MAORI.
Ka ui a Tatana, e kore ranei e pai ma te Maori ano UNKNOWN utu nga Rata mahi turoro ma te Maori?
Te Hiana—Kaua e kiia kia mutu aua Rata, me mea kia maha he Rata ma te Maori, a kia mohio te Maori kite reo Pakeha, kite tubituhi, kite korero pukapuka, hei aua ra me mutu te utu ate Paremata nei i te Rata ma te Maori. To Poene—E lis ana kia mutu nga Rata, me tu tetabi mo Kaiapoi, lie mete hoki ta nsra Maori o reira a kahore te Maori e kaha kite utu ite Rata mo aua turoro. He Rata ano kei Te Muka, kei Waimate, a kei Kaiapoi te nui o te Maori. Te fliana—Ac, mo malii he kupu mo tenei. Te Roritana—E he ana i te Maori te whare hoko waipiro kua tu i Te Awaiti, amotu he Rata mo reira. E kore te Rata o te awaiti e tae ki reira. Te Hiana—Kohore kau he kupu man aa te Xawanatanga mo te Raihana whare hoko waipiro. Na nga kai whakawa tcna mahi. A me mahi he kupu mo te Rata mo reria. Makimini—E pai ana kia utua he Rata mo nga wahi a te Maori e nobo ai. Te Rata Henare—E ui ana aia kite utu mo nga Ateha o Waikato, Kotahi, Ateha, i £4OO mana i te tau, Kotahi Ateha i £SO mana i te tau he aha i penei ai. Te Hiana—He nui no te mahi a tetahi i nui ai te utu mana. Te Kihipene : He aha i £2OO ai ma te kai wbakamaori. o te Whare Ariki, a i £SO ai i te tau ma te kai wbakamaori o t«; Paremata nei. Abe aba nga mahi o tc Komihana Maori i Akarana, a kei Taranaki, kahore kau be Komihana i Nepia, ahe tini nga Maori o reira. He aba aua tu tangn'.n, e kore ranei e pai kia iti ihote utu tau ma ratou. Te Hiana : E mahi ana te ka; wbakamaori o te Runanga Ariki ite roa ote tau. Ako te kupu mo nga Komihana, he kai r.hakawa tc Komihana i Akarana, a mana e mahi a te Maori, a te Pakeha. Te Poene : Ae he haere ta taua Komihana kite taha ki raro o Akarana mahi whakawa ai. Te Hiana : Ae he tika nga kupu a Te Poene. Kapene Rata : He aha te take i kore ai te utn mo to kai ako kura i Pakowbai, a i Omahu, kua kore aua kura, otira ka mahia ano. ? Te Hiana : Ka rua tau o to Pakowhai i kore ai e ako, a ka kotahi tau o Omahu, a kite mea ka ako te kura i Pakowhai ka mahia he utu ma te kai ako. Te Kere : kahore kau he utu mo nga kurai Taranaki, be nui nga Maori o reira, me tu he kura mo reira. Te Hiana : Ae, i korero ano aia ki nga Maori o reira, a na te Maori te he, otira e mea ana te Maori kia mahia he kura. Ame utu he kai ako mo reira. Te Tatana : He mea atu ki ehea moni nga utu mo nga hui i Waikato a i Waitara. Te Hiana : He mea utu atu ki nga moni e kiia ana e te Paremata nei, mo nga mahi noaiho. Na te Maori ake ano nga kai o kiia nei, he mea uta kite Tcrei, ana te Kawanatanga i utu nga mahi mo nga whare. Taiaroa : Me pehea he tangata tuku kupu mai ato Maori kite Kawanatanga i Tanitana ite mea kua mutu te utu mona i tenei tau.?
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781109.2.9.2
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 45, 9 November 1878, Page 556
Word Count
609NGA MONI MO TE MAHI KI TE TAHA MAORI. Wananga, Volume 5, Issue 45, 9 November 1878, Page 556
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.