Te Wananga. Kotahi Putanga i te Wiki. HATAREI, NOEMA 9, 1878.
He nui nga kupu amuamu a nga tangata tuku reta mai ki Te Wananga nei, no te mea kahore ano etahi o a ratou reta i taia kite Nupepa nei Te take i kore ai e taia wawetia a ratou reta, he mea na matou kia mahia nga korero o te Pareroata, a fcns muttf nei.hoki te tnahi o te Paremata o te tau ttfi Kom'mitou'i mea ai, ka taia ana reta ematou, tilt flMfttenti fecta irbftkamiift tc ahuao Ts Wax a-
kga i enei ra, i te mea ka whakapaua aua reta ki te iwi. Nei ta matou kupn ki a matou iwi Maor\ E hoa ma tena tuhituhia mai nga korero o nehc nga mahi a o mua tangata. He mea hoki, hei ako i nga kai wbakamaori kia kore ai o ratou arero e tapepa kite korero Ahe mea hoki kia mohiotia ai nga take o mua, a hei mihi ma nga iwi ke atu, kite mea ka tuhituhia nga korero o nga atua Maori, nga karakia, nga whakatauki, waiata, nga whakapapa, nga korero o nga waka i u mai ai ki enei motu, penei ka tino pai nga Pakeha mohio o te ao nei ki aua korero. He reta pai te reta a Whititera te "Waiuatua i tuku mai ki Te Wakaxga nei, he mea hoki he tangata mohio aia kite tuhituhi i nga mea i kitea eia. E hoa e Whititera, kia kaha to tuhituhi mai ki Te Wanakga nei, a me tono e koe ki nga mohio kia korero i nga korero o mua, a mau e mahi aua korero kite pukapuka, ka tuku mai ai kia taia e Te Wakaxga nei, me timata e koe ia Po, a i te kore, ka tataku ake i te aro atua, a ka tae ki Hawaiki, ka mahi tonu kia tae kite ahunga kite kukuretanga, ma reira - e poto katoa ai nga mea g mua, hei titiro koa ma o tatou uri, otira nei me ui noa te ui a o tatou uri, me penei na te ui. lie iwi pehea te Maori o nga ra o te Pakeha ki ano i tae mai ki enei motu. He nui te mohio ote Maori ki te kauhau i ana korero, ahe tika ano hoki te aro o te korero ina hoki te reta A Patene i tuhituhi ai n.o tana tuakana mo Anaru Patene, kite mea ka ui te Maori he aha te take o Te Wakaxga nei i toheai kia mahia nga mea o mua. Tenci, he mea na matou he ui. He pehea te ahua o omua tangata, he pehea a ratou mahi, he aha nga kai, he pehea nga kakahu, he aha te karakia, me nga kupu o ta ratou mahi tapu, a i haere mai te Maori i hea, he noho pehea te noho, a he kaha pehea te kaha i ora aii te ao nei. Kia poto enei patai te utu, ka kite tatou kite pai o enei ra, a i te kore noho m auri ora i te wehi o te he o mua, a tetahi ko te atawhai a te Atua nana nei i unga mai nga Minita o te Rongo-pai, i ora ai tatou i noho marie ai i enei ra. Ete Iwi tera whakamana mai te tono ato tatou Wakaxga, e oho kite mahi i uga korero o mua, hei titiro ma te Pakeha, kei kiia ko te Maori anake te iwi i kore he korero a ona tupuna, huna hoki ka aha, a whakina ka aha i te mea kua whiti te ra ki tua o Tawauwau, a kahore he wehi o te tapu i enei ra, e hoki mai ai te mana o nga korero hei patu i enei uri kua pakehatia. He kupu na Te Wananga, ame mana tana tono.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781109.2.3
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 45, 9 November 1878, Page 554
Word Count
646Te Wananga. Kotahi Putanga i te Wiki. HATAREI, NOEMA 9, 1878. Wananga, Volume 5, Issue 45, 9 November 1878, Page 554
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.