KO NGA KORERO MO TE WHAWHAI A RUHIA RAUA KO TAKE.
E kiia aua, e ahu ana te haere a te ope taua a Ruhia ki Kotatinopera', kite tino pa nui a te Take. A ko te tino Rangatira o te ope moana a lngarangi. Kua kiia kia rere ata ratou ko ona tini manuwao kite tautoko i nga tangata i Kotatinopera. ' Tokorua o nga Minita o te Kawanatanga o te Kuini o lngarangi, ktia mea kia mutu ia raua a ta raua mahi Kawanatanga. He mea pea naraua, ki nga tikanga o te ahua whawhai a lngarangi kia Ruhia. I kii atu te Minita tiaki moni o te Kawanatanga a te Kuini o lngarangi kite Paremata. Kua tonoa nga manuwae o lngarangi kia rere atu kite moana o ta Take tu ai, a kia rangona ra ano nga tikanga o nga kupu 6 te rongo man a Ruhia raua ka Take, te mohiotia ai he tikanga mahi ma aua mamrwao. He mea
hoki i tu ai ana manuwao i tatia moana a te Take, kei tiaki 1 nga Kaipuke nta uta taonga o Ingarangi. Kihai i vrhaakina ete Kingi o Take nga tikanga o nga korero o taua rongo mau kia Rukia, ki nga mema o tana Paremata. _ E kiia ana e kore nga-mema o te Kawanatanga o Ingarangi o pai kinga tikanga o te rongo mau a Take raua ko Rukia. A c mca ana a Ingarangi, me korero e nga Kingi katoa ote ao nei. Ka tika ai aua Lorero rongo man, 1 te mca koki e uta ana aua tikanga Id te ao katoa. Kua tu te ope whawkai o nga rwi Kariki kite lake akctaki Pa o te Take kuataea a ratou. No te 1 o Pcpucri nei, i tono ai te Kawanatauga a te Kiuni o Ingarangi kia whakauetia nga moui. E ono mirian pauna (£0,000,000) kei nioni inaki mo nga Hoia a te Kuini kia kaha ai te wkawkai ana maki he te l.ukia ki Ingarangi. I mea nga Kingi o te ao nei, me hui lrui ratou kite pa aui a te Tiamaua i Wiana, a ki reira ratou korero ai i nga tikanga o to rongo mau a Euliia raua ko Take. Kihai a Rulua i pai, i mea koki a Kuhia, me korero, a me km km aua kingi i tetaki pa ke noa atu, a kaua i YViana. E mea nno te korero lion o Tawaln, lie pono ano to taenga o to Rol.ia ki to pa o tc Take i Kotatinopcra, Otna e kara.i te ha ore pokanoa na te ttnhia ki reir •' he mea whnkaac e to Take, a ko te hvi e ki ana, o he ana tc iioko ate Kuhia i leiraf E mea ana koki r. Ingarangi, ko te ara atu tcra e puta ai ana tangu koko iioko kl te ao, a e kore e pai kia noko te .Kukia, i taua ara, kei puta he kupu o tete ate Rukia, a ka waiho kei take wkawhai ma raua ko Ju^iran^i , Kb 3 to Paremata oTe Kuini o Ingarangi kite ono miriana moni, kei mahi ite o-oe" V-oia'a Ingarangi. I te \va i pooti ai te Paremata oVaa rv c lTva te kau ma rima (295 ) nga mema i whakaae ki taua mom, a c iwa te kau ma ouo (90) i wkakakc o nro aua i te tokomaka.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18780216.2.33
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 7, 16 February 1878, Page 77
Word Count
566KO NGA KORERO MO TE WHAWHAI A RUHIA RAUA KO TAKE. Wananga, Volume 5, Issue 7, 16 February 1878, Page 77
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.