NGA RONGO KORERO.
No tora wiki, i kawea ai nga Hamana (Iki Pakeha) ki to awa o Ngaruroro. He mea hoki, kia Whakaahuru aua ika i roira, kia tupu tini ai, hei kai ma te iwi a nga tan o haere ake nei. He mea kowe atu i Nepia, i Ahuriri an* ika. Kua tae mai a Karaitiana Takamoana kite Tari oTe Wanga, nei ae ki aaa aia e hara i aia etatahi o nga korero e kiia nei nana aua kupu i korero kite Paremata. S mea ana aKaraitina, he kupu ke ano ana i ki ai ki to Paremata he kupu he etahi i taia ki nga pukapuka o te Paremata. Ako te take iki ai aia ehe ana etahi o ana kupu i te '• Haniata" (pukapuka korero Paremata) i nga tau o era Paremata i kawea mai nga korero ana i korero ai kite Paremata kia W"hakatikatikaina eia : i tenei tau, kihai i kawera mai kia Whakatikaina ana korero. Kia tika pu ai ki ana tino kupa i Wliakapuaki ai kite Paremata, ho wawata kau etahi kupu e kiia nei nana. E ki ana te korero mai o Kihipene, na te ua i lie ai nga witi me nga mea katoa ote maara. a e kore rawa e wlTai kai n#a tangata o reira i te tau nei. E ki ana te Nupepa o Rangitiki no te 8 o nga ra o Howema i kitea ai e te Pakeha i te whenua i Parekaretu, he manu nui. EI kiia ana e wha pea putu te tiketike o taua manu, he iti nga parirau a kihai i kaha te rere, ko te ligutu i roa, a i piko a penei me to te kaka ngutu. He mea arn e aua Pakeha, a kihai i mau, ko te ahua o nga wacwae i mau ai i te paruparu ona i takahi ai. e kiia ana 1 ahua penei me to te parera, a kotahi putu te roa o aua ahu o nga waewae. E mea ana aua Pakeha he pi Moa pea taua manu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18761223.2.15
Bibliographic details
Wananga, Volume 3, Issue 51, 23 December 1876, Page 476
Word Count
345NGA RONGO KORERO. Wananga, Volume 3, Issue 51, 23 December 1876, Page 476
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.