TE MINITA MAORI RAUA KO TE WHITI.
I te Hatarei, te 22 o nga ra, i tae a te Hihana, ratou ko ona hoa, ki Parihaka kia kite i a te Whiti. He nui nga Maori i tae ki taua hui. Na Meiha Paraone i timata te korero. I ki atu ia ki a te Whiti, ratou ko tona iwi, kua whakaturia a Euakere hei ateha Maori, mo te tika mete pai o ana mahi, no te mea hoki lie tangata rangatira ia. Ki mai ana te Whiti kaore ona hiahia kia rongo ia ki nga mahi whakatu apiha a te Kawanatanga ; ma te Kawanatanga e whakatu i a ratou tangata e pai ai ratou, man a hoki e whakatu i ana e pai ai. I konei ka korero riri tonu ratou, tu ana te puehu, he kupu maro tonu nga kupu. Ka tono te Hihana kia tukua mai a Hiroki kia whakawakia e te Hupirimi Kooti. lvi mai ana te Whiti me tu ki kona te Hupirimi Kooti kite whakawa i a Hiroki, no te mea i mahia i roto i tona takiwa te mahi e kiia ana e te Hihana he mahi hara. Ki atu ana te Hihana kua rite nga wahi liei nohoauga 1110 te Hupirimi Kooti, e kore hoki e haere he wahi ke. Kua whakaritea he tikanga e tika ai te mahi i te taha ki nga Maori, inahoki e ahei ana kia whakawakia nga Maori hara i te aroaro o tetahi huuri Maori. Katahi ka ki mai te Whiti, ka kore e tae atu te Hupirimi Kooti ki kona, e kore e tukuna a Hiroki kia haere ki wahi ke, no te mea kua tae atu ia kiaia (ki a te Whiti) hei tiaki i a ia. Katahi ka karaugamai te "W' hiti he tangata tahae te Hihana i nga whenua a nga Maori, e kore ia e korero kite tangata tahae. Katahi ia ka korero mo tona paremete, mo te paremete hoki o te Pakeha, ka ki mai e mahi ana ia ite mahi tika e tupu ai te aroha mete pai o nga iwi e rua tetahi ki tetahi; ko ta te Hihana tana mahi ehe ana, e poka ke ana he ara ke. Ka ata whakarongo marire te Hihana, muri iho ka ki atu ki ate W hiti me he mea i ata whakarongo mai ia kua ata whakahokia ona korero e ia, ete Hihana; ko tenei, kaore ia e ata whakarongo ana, he whakararuraru tonu tana mahi, kaore he tikanga e whakaroa "kau ai te korero i te mea kua timata te haere o nga tangata o te hui. [Ahakoa nga kupu whakakake a te Hihana i mua ai, i ki ra ia e mau noa atu nga tangata hara te hopu ite kainga o te Whiti i aia te whakahau, ko matou i mohio he ngutu kau ana korero, a i puta tonu a matou kupu whakahawea i era WaJea. E kitea ana i enei ra nga tohu o te ngakau huri ke, o te tutu, o te raruraru, i roto i nga Maori i etahi wahi o te motu, a e kore e tika kia kore e whakaaro ki aua tohu. He nui nga raruraru e taiawhio ana ia te TTIVI nn, nui atu i tana e mohio ana. Kite mea e tae ana to matou aro, to te tangata iti, kite whakapuaki kupu ako ki tena tangata nui, na ko te kupu tenei e puta i a matou, ara, —Kia maia tana whakahaere kia tika hoki; tetahi, kia ata whakaaro, kia ngawari hoki.— E.tita Waka.']
No muri nei ka tae mai etalii korero i te waea, e ki ana i arumia atu etahi Pakeha kai-ruri i "Waimate i te 25 o Maehe e te Manu ratou ko etahi atu Maori. 1 kawea katoatia atu e ratou nga mea me nga teneti a aua Pakeha i rimga terei ki tetahi taha o te awa o "Waingorangora kite kainga Pakeha, muri ilio ka hoki kite tiki i era atu kai-ruri i Waimate a riro katoa ana te whakahoki kite kainga Pakeha. Eki ana akuanei kaha ai te whakaaro o te Kawanatanga ki t'aua mea. Kua tukuna he 'kupu panui i te waea ki nga wahi katoa o te motu, ki Aatareeria hoki, kia Tangona e te katoa hei te 6 o Mei te hokona ai kia 16,000 eka o taua whenua ki nga tangata e hiahia ana. Ka whakaturia etahi pa hoia ki taua wahi ki ' "p e tika ana kia pera.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790329.2.18
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 26, 29 March 1879, Page 363
Word Count
753TE MINITA MAORI RAUA KO TE WHITI. Waka Maori, Volume I, Issue 26, 29 March 1879, Page 363
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.