HE EUPU TENEI MO BTWGA I NGA EA¥A O TE ~R.TT?/R O TTIBAITGA MATE NEI. te mea he tono ta tetahi tangata, ahakoa Maori, Pakeha ranei, ki runga ki aua.rawa a taua Pakeha (ara a Te Hire) na, lie mea atu tenei na nga Kai-tiaki o aua rawa kia rongo taua _ tangata tono, ka pai tonu ratou kite .atajwljaka—rite marire i ana tono i runga i tetahi ritenga tika, rnarama, kia kore ai e whakaurua ki roto ki nga tikanga o te Ture —ara kia oti pai ai i runga i te pai. Ko te tangata e mea ana kia tono pera ia, na, me tuku mai eiaki au tana tono, me tuhituhi rawa kite pukapuka ka tuku mai ai. Naku NateWAARA, Roia mo nga Kai-tiaki o nga rawa a te Rire. KO TE WAORA MA, Kai hang-a waati, me etahi taon&a WHAKAPAIPAI, Kei Hehitin-gi Roei, Nepia.' He tini noa nga mea pounamu Maori, whakapaipai nei, 'kei a ia—he iti noa te utu. KIAKETI MA, HARE HOKO (PIJUTU, HU HOKI, Kabatitone Roei, .Elihipoite. Konga tu puuta katoa kei taua Whare; ko te pai, ko te iti o te utu, e kore e taea e tetahi atu whare. He whare hanga puutu na aua Pakeha kei Weekipiri Tiriti, Akarana, kei Nepia hoki. HENARE "WIREMU, " O KAI HOKO 0 NO-A MEA' RINO KATOA. He mea tuku mai ki a ia i Ingarani tonu nga mea mahi paamu katoa. Kei aia nga mea rino katoa; me nga pu, he mea puru i te ngutu etahi, he purukumu etahi. He nui nga ahua ote paura kei a me nga mea katoa mo te tangata pupuhi manu. Kei Hehitingi Roei, Nepia. KAI MAHI PTJ. KUA whakaputaina mai e te - Kawanatanga he raihana mahi pu- ki a EEIJETI PA ATT. Mauria mai ki Kihipone a koutou pu, mana e hanga. Ko nga tu paura katoa kei a ia, lie ngawari marire te utu Ko TUKERETJ ! Ko TUKEREU » PEKA WIWI NEI. 1/ O HONE TUKEREU e whakawhetai atu "ana ki ona JQI. _ hoa Maori o Turanga mo ta ratou mahi e hae're tonu nei ki tona whare kite hoko rohi 'ma ratou; he reka rawa hoki no ana rohi i -pera ai ratou. Ka rongo he tangata kite reka o aria rohi e kore rawa ia e tnnln>. ti nga rohi a tetahi atu peka. Kaore hold he rongoa i roto i ana rolii e mate ai te tangata—tuku hoki ki ana' rarepapi ka heke te wai ote waha ite reka. He Whare Tina tona whare mo te tangata haere ; kei reira e tu ana te kai i nga ra katoa— HAEBE MAI, E WHAI I TE WAEWAE A UEXITKU.: KIA kai K.OE I TE KAI !" Engari me whakaaro koutou kite wliakatauki nei na "Ko te Pattt ki tahi EINGA, KO TE WHAKAPXTEr KI TAHI EING-A ; KOHO iIAAHA ANA, HAEEE MAAHA ANA !" He tangata hoko hoki a Tukereu i te pititi, me era atu hua rakau, 1 te hua pikaokao hoki, te pikaokao ano, mete taewa, me nga mea pera katoa, ina kawea atu ki tona whare e nga Maori. E tata ana tona whare kite Paparikauta hou nui nei, kei ' KARATiTONK RORI, KimrOSK.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790215.2.3.1
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 21, 15 February 1879, Page 296
Word Count
527Page 296 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 21, 15 February 1879, Page 296
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.