;i nga pukapuka o- te Kooti tango moni i runga i Rangatika manttkawhitikitiki Manttkawhitikitiki, Kama 1 Manukawhjtikitiki, Nama 2 Whatatuttt Whatatutu, Nama 1 Koutp Tapuihikitia PtTKEPAPA RtJAN&AREHU. Me anga mai ki taku tari i Turanganui Na te WUNTT, Kai-hoko Whenua. Turanganui, Akuhata 1, 1878. HE KUPU TE2fEI MO BUJJGA I NGA EAWA O TE BIBE O TUBANGA KUA MATE NEI. KI te mea he tono ta tetahi tangata, ahakoa Maori, Pakeha ranei, ki runga ki aua rawa a taua Pakeha (ara a Te Kire) na, he mea atu tenei na nga Kai-tiaki o aua rawa kia rongo taua tangata tono, ka pai tonu ratou kite ata whakarite marire i aua tono i runga i tetahi ritenga tika, marama, kia kore ai e whakaurua ki roto ki nga tikanga o te Ture—ara kia oti pai ai i runga i te pai. Ko te tangata e inea ana kia tono pera ia, na, me tuku mai eiaki au tana tono, me tuliituhi rawa kite pukapuka ka tuku mai ai. Naku Na te WAARA, Iloia mo nga Kai-tiaki o nga rawa a te Eire. HEjSTARE wiremtj, mino kai hoko o nga mea rino katoa. He mea tuku mai ki a ia i Ingarani tonu nga mea mahi paamu katoa. Kei aia nga mea rino katoa; me nga pu, he mea puru i te ngutu etahi, he purukumu etahi. He nui nga ahua o te paura kei a ia, me nga mea katoa mo te tangata pupuhi manu. Kbi Hehitingi Rori, Nepia. KAI MAHI PU. KUA whakaputa'ina mai e te Kawanatanga he raihana mahi pu ki a ERUETI PAATI. Mauria mai ki Kihipone a koutou pu, mana e hanga. Ko nga tu paura katoa kei a ia, he ngawari marire te utu KO HEPARA MA, KIHIPONK. HE Kai-hokohoko ratou i te Waina,me nga tu Waipiro katoa. He Kai-uta mai hoki ratou i nga taonga katoa a te Pakeha. KO TE WAORA MA, AI HANG A WAATI, ME ETAHI TIOXG \. WHAEAPAIPAI, Kei Hehitin&i Rori, Nepia. He tini noa nga mea pounamu Maori, whakapaipai noi, kei a ia—he iti noa te utu. KTARETT MA, WHARE TiOKO IPUI'TU. II U EOKI, KAIiATITOii K ROHI, K U.PU.V K. Ko ntra tu puuta katoa kei taua Wlrsire : ko te p:ti, ko te iti o te utu, e kore e taea e tetahi atu whare. He w-are hanga piiufcu na aua ' Pakeha kei \Vo«..i; iri .iVltl, xiniitina, kiu jiuai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18781221.2.3.1
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 188
Word Count
399Page 188 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 188
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.