WHAKAMOMORITANGA O TETAHI RANGATIRA MAORI.
Ko te nupepa o Tauranga e ki ana:—" Kua tae mai ki a te Waapiriki inanahi tetahi korero no Maketu, na te waea mai, he whakaatu mai ki a ia i te whakamomoritanga o tetahi taitamariki rangatira whakaaro tika, i Richmond, Matata, in the Ratapu, kua taha nei, (te 6 o Hune) —ko Hemana Taranui te ingoa. Kaore ano kia ata rongo matou ki tana mea, engari ko te mate kua mate rawa, he mea pupuhi i a ia ki te pu, mate rawa ana. He iramutu ia ki ate Pokiha, he rangatira kei Maketu e noho ana, engari i noho ia, a Hemana, i tona matua hungawai a Arama Karaka Mokonuiarangi, te rangatira rongo nui rongo pai o Ngatirangitihi e noho tata ana ki Matata. He wahine ano ta Hemana, he tamariki ano hoki, i mahue kite ao nei.
Kua timata te malii a Ngatiwhakaue kite rori ki Uotorua ki Tarawera, ki waenganui o Ohinemutu o te piriti ki Puringa. Kia oti taua mahi heoi, lcua oti rawa te rori haere atu i Ohinemutu ki Tikitapu. Ko te Pei o Pereneti Tctima, nupepa o Tauranga, o te 12 o Hune, e ki ana: —" I puhia tetahi manu peiliana i tetahi o nga ra o te wild kua taha nei, i roto i te maara oti matomato e kalnga ana ete whe. No te tuakanga ka tauria 155 nga whe i roto i te puku o te korokoro, he kowhitiwhiti etahi, he piliareina etahi. !N"a, kia te kau ma rua pea o nga manu penei, tena te tini whaioio o te ngarara e pau i a ratou i roto i nga marama kotahi te kau! Me whakaaro te tangata e rua
tonu nga marama o te tau e kai ai ngapeihana i nga kai, ara ko te marama koanga mete marama kotinga. He whanoke ano ia, engari lie nui te pai o tana mahi mo te tangata mahi paamu." Ko te nupepa o Tauranga e ki ana, lie rongo whakahari te rongo korero mai o Taupo, tera e ahuareka ki taua korero nga tangata katoa e whakaaro pai ana kite iwi Maori. Ivoia enei nga korero ■ na, he mea tango mai na matou i roto i te reta a tetahi Pakeha i tuhia mai i Taupo i te 6 o Hune, ara: —" He nui te manaaki a nga Maori o tenei takiwa i te Peeke Tiaki Moni hou nei, i te Potapeta kua whakaturia i Tapuaeharuru i mua tata ake nei. Ko to hoa ko te Poihipi te Maori tuatahi kite kawe moni ki taua Peeki takoto ai. Muri iho ka tu te hui o tona iwi, a whakaotia ana i taua hui kia mahi nui te iwi i te oti, i te witi, i te aha noa, i tenei tau ; ka mutu tena ka tahuri ratou kite kani rakau hei hanga whare nohoanga mo ratou ake ano. Ko a ratou moni reti, aha atu, me tiaki tonu hei kawe ma ratou ki taua Peeke whakaputu ai; ko te kai waipiro me whakarere. Ko te Poinipi te tangata whakahau i taua tikanga, ko ia te upoko o te mahi. E pai ana kia ata tutuki ana whakaaro me ana hiahia ki runga ki taua mahi." He mea kapi mai tenei no te ILaalce JPei Eerara, nupepa o Nepia, he tangata no Ngaruroro nana i tuhituhi mai ki taua nupepa:— <£ He mate whakapouri i puta ki konei i te ata o te Turei kua taha nei (Hune 22) —mate rawa ana i rote wai tetahi taitamariki Maori, he tama na Rauiaka. Tokotoru ratou nga tamariki tane i haere kite kohikohi wahie paewai nei i roto ite awa o Ngaruroro. Ka tatata ratou ki te arawhata o te rerevve ka tahuri ta ratou waka, ka ■f o It- n nrt'n 4-n n T--1 v»/-v 4-/* 4 4-n « AV in
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750706.2.17
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 11, Issue 13, 6 July 1875, Page 159
Word Count
642WHAKAMOMORITANGA O TETAHI RANGATIRA MAORI. Waka Maori, Volume 11, Issue 13, 6 July 1875, Page 159
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.