Te TIKANGA I TAHURI AI A Wi Wi kite Kai i te Taewa.— Ko M. Noera, he tangata mahi paamu no Wi Wi eki ana:—"Ko tenei hanga, ko te taewa, ki hai i paingia e te iwi o Paraani i te tauhoutanga; a he nui nga tikanga i whakaritea e nga matau hei tikanga e tahuri ai te iwi ki taua kai, otira kaore rawa 1 paingia ete iwi taua kai. Kokomo noa a Kingi Euihi XVI. (tau 1774) i te pua taewa ki roto ki nga koroputa patene o tona koti mau ai, kia mohiotia ai e te iwi he taonga nui tauajkai te taewa; tuwha noa hoki i nga purapura taewa ki roto ki nga tangata mahi paamu katoa, kaore hoki i tahuritia, whangaitia ana ma nga poaka, ko nga tangata nei kaore i kai. Nawai a, ka whakaarohia e Pamenetia tetahi tikanga e tahuri ai te iwi ki taua kai. He takuta taua tangata, a Pamenetia, he mohio ia kite pai o taua kai, kite ora; he nui hoki tona hiahia kia manaakitia taua kai ete iwi katoa. Ko tana tikanga tenei i mea ai, ara:—l mahia eia he maara taewa i tetahi kainga e tata ana kite tino taone oWi Wi, ara a " Parihi;" he mahi ahuahu tonu tana mahi i taua maara. Ka tata kite wa e pakari ai nga kai o taua maara, ka whakaturia nga papa panui i nga taha katoa o te maara kia rongo ai nga tangata katoa kite whanakotia nga taewa o te maara ra ka whiua rawatia nga tangata whanako e te ture; i whakaritea hoki e ia etahi pirihimana hei tiaki i taua maara i te ao i te po. No te rongonga e riria ana te tangata whawha ki aua kai, katahi ka hiahia te katoa; a, i roto i nga wiki e rua tonu, ahakoa nga pirihimana, kua pau katoa te whanako, kua kainga hoki pea. Heoi, ka kitea he kai pai taua kai, ki hai i roa kua mahia i nga wahi katoa o te motu." Ko nga nupepa mai o "Whiitii e ki ana ko te mahi a nga tangata Maori o reira (pera me nga Maori o konei), me ka pangia ratou e te mate mihera, he oma tonu atu kite kopua wai, kite awa ranei, ka rere rawa ki rote wai. Koia ano i tokomaha ai o ratou e
mate rawa ana. He mea noa taua mate kite Pakeha, no te mea e tupato ana ratou, e tore e haere ki roto ki nga wahi matao i a ratou e mate ana. Ko tetahi nupepa ote Tai kite taha Hauauru e ki ana; —" Kua kitea he mea pai te rakau purukamu hei whakakore i te piro mate e puaki ana i te whenua i nga wahi repo, nga wahi haunga nei e waiho ana hei mate mo te tangata; engari kaore ano kia tino mohiotia nga painga katoa o taua rakau. Inahoki, e korerotia ana kite mea ka hoatu he rau purukamu ki roto ki nga whakapuru whariki moenga e moea ana e te tangata, akuanei waiho ai tona kakara hei whakahoki i etahi mate epa ana kite tangata ;ama te kakara o aua rau e kore ai e tino kaha te toro haere o nga mate uruta, ara i roto i nga tamariki rawa ano hoki. Eki ana kua whakamatauria taua hanga kite mate mihera kia kore ai e nui haere, a pai ana."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750525.2.17
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 11, Issue 10, 25 May 1875, Page 115
Word Count
573Untitled Waka Maori, Volume 11, Issue 10, 25 May 1875, Page 115
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.