HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
Hakaraia te Huaki.—Ko te matenga o Te Paea Tiaho i panuitia ano i te Waka Nama 2, o Hanuere kua taha nei. E korerotia mai ana i £137 nga pauna moni i whakapaua e nga Maori kite hoko kai ma nga tangata i haere mai kite tangi i te matenga o Ani Te Tuhi Taipari i Tauranga, i te 17 o Maelie kua taha nei; ae ki ana ka whakapaua ano etahi moni atu hei lioko kai ano mo te nui o te tangata e liaere tonu mai ana kite tangi. " Heoi tonu te ki, ICo te haere mai," ara ote tangata ki to tangi—ae ra, e kore hoki e mutu te haere mai, ka haere tonu mai ano; ta ratou pai hoki kia kai noa atu ratou i nga momonatanga o te whenua i runga i te mauiui kore mete utu kore, ka pera ano lioki ratou me nga heke kowhiti"whiti o Aruerika e mui mai nei kite whenua. Me pehea koia e "whai-rawa ai te iwi Maori kite mea ka penei tonu te mahi kite ■whiu porangi i o ratou rawa ? Ko Pine Amine Huhu, o Anaura, Tai Rawhiti, e tohe ana ki nga Maori o taua takhva kia wliakaritea he tikanga e whiwlii ai ratou ki tetahi takuta hei uoho i roto i a ratou ; kia pera me ta Tamati Taufcahi i tohe ai i roto i tona reta i panuitia i roto i te Walca, Nama 22, o Nowema, 1874. ki ana a ia ko nga tangata i mate i taua takhva, i muri mai o taua reta a Tamati Tautahi, e tae ana kite 30 —na te kore takuta hei l-ongoa ki tana i mohio ai.
Ko Tamihana Aperahama, o Kaipava, kai te riri rawa. E tohe tonu. ana kite ki mai kaore e tae atu ana ona uupepa ki a ia, ae ui ana he aha te tikanga i mahue ai ia e matou. Heoi ta matou kupu, kua uia e matou taua mea, a kitea ana e matou ko nga nupepa mana e haere tonu ana i roto i a etahi tangata o taua takiwa. Te YVehi, o Waikouaiti.—Sua tae mai tau reta, a me wliakamatau me i kore e taea te panui atu i tera WaTca. E kore e oti wawe i a matou te whakatu kite reo Fakeha i kore ai e puta i tenei nupepa. Hopaett, o Waikouaiti.—Kua tae' mai tau reta. Kaore he tikanga o aua korero, kaore hoki he ahuarekatanga.
He moni kua tae mai:— £ s. d. 1875.—Wiremu To Teete, o "Waikare, Peiwliairangi. (Nama 7) 10 0 1874-75. —Karepa Te Wbetu, o Waitara, Taranaki. (Tae atu ki a Mei, 1875) 10 0 1875.—Wi Tuwliare, o Waipoua, Hokianga. Mo nga marama e ono, timata atu i te talii o Aperira nei ... 5 0 „ Henere Wira, o Kaiapoi, Katapere. E ono mai-ama, timata atu i te tahi o Aperira ... 5 0 Na Iiihari "VVunu, o Whanganui, Eaiwliakawa, mo „ Patei'iki Te Korohiti (Nama. 7) ... 10 0 1873-74—Wiari Turahui 10 0 1874-75.—Tamati Reina 10 0 „ Hori Te Hana 10 0 1874. —Aropeta Haerctutcrangi 10 0 Na Hapata W. Paramena, Kai-wlxakawa, o Opotiki 1875.—Hamiora Eewetij o Omaio, e tata ana ki Opotiki... 0 10 0 „ Wiremu Kingi, o Torere... j, Te Hata, o Raukokore ... 0 10 0 0 10 0 „ Wepiha Apanui o Whakatane ... 0 10 0 „ Hori Kawakura, o Whakatane ... 0 10 0 £6 10 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750406.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 11, Issue 7, 6 April 1875, Page 71
Word Count
572HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 11, Issue 7, 6 April 1875, Page 71
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.