HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
E ki mai ana a Raniera Erihana, o Otakou, ko Henare Paitu, te kaumatua rangatira o Ngaitaliu i mate ra ite 4 o Pepuere nei i Otakou, kua. 120 nga tau o taua koroheke. Tetahi, i mohio taua kaumatua ki nga tangata tokorua, a Te Aparangi raua ko Maru, i hopukia e Kapcne Kuka, wliakaahuatia ana., muri ilio ka tukua ario engavi kaorc i vliakaaturia inai mehexnea kua whanau a Henare Paitu i taua takiwa, kaorc ranei. lie tangata mohio raw aia kite whakatakoto i nga ka-wai o tona liapu i te liaerenga mai i Xuranga, a tae 110 a mai ki tenei "wa. Ko Tamiliana Aperahaina, o Kaipara, Akarana, kua tukia mai tetalii reta roa h<>i whakaat.ii mai i te marcnatanga o etahi taitamariki i Muriwai, mete nui o nga kai, nga takaro, nie nga inoi kite Atua i taua marcnatanga. Kaore Le takiwa -watca e panuitia atu ai. Ko nga Maori o Wangaeliu e wliakaatu mai ana i te liui i whakaturia e ratou i taua kainga, i te 10 o nga ra o Pepuere nei, hei kimi ite take a etalii tangata kite whenua e huaina ana ko Tapapa, a " whakaputaina ana i raro i to mana o taua liui te pukapuka wliakatuturu o taua whenua ki a Takana Rangitauira ki a Paora Waihua me o raua liapu katoa." E moliiotia ana tenei, ara kia whiwhi ra ano aua tangata ki tetaki pukapuka wliakatuturu i roto i te Kooti Whenua Maori katahi ka tirohia to ratou take e te ture lie take tika. Kua wliakarerea te kai waipiro e Raniera Eriliana, o Otakou
a> e tobe ana ia ki nga titotava katoa i to motu nei kia pumau ki to ratou tikanga, "kei kataina ratou e te hunga e kai ana i taua lcai." Heoi to matou kupu ki a Hone Hira Te Wliaretiti raua ko Mita Karaka Tapa, o Kauangaroa, takiwa o "Whanganui, koia tenei, mehernea kua tika ki a raua taua wlienua i roto i te Kooti "Wlienua Maori, e kore hoki e riro i te tangata ke atu. Me aliu atu te korero a Kingi Herekiekie, o Taupo, ki ana lioa e " patu ana "i te wlienua, eai ki tana. Kaore lie tikanga 0 taua mea e pa mai ana ki a matou, ki o matou hoa ranei e . torero ana i tenei nupepa. Kei a ratou anake ko ana hoa te tikanga o taua mea. Ko Raniera Eriliana ratou ko nga tangata o TV T aikonaiti me tuliituhi ki a Te Karaka, o te Tari Maori, mo te kura c hiahia nei ratou kia whakaturia i taua kainga. Ko te reta a " Pakelia," i tuliia mai nei i KTepia, Icaovc e prvi. Ko Haitnona Tuangau, o Hokitika, e whakaaro ana ma te Kawanatanga e arai te maki hoko waipiro ki nga Maori. Kei te takiwa e whiwhi katoa nei te koroni ki taua kai e kore ano e taea e arai ite kai a nga Maori i taua kai, kite mea c liiahia pera ana ratou. Otira mo runga i tenei tikanga me titiro a Haimona Tuangau ki a matou kupu wliakahoki ki a Hone Heihi, o Turanga, i roto i te Walca o Nowema 17, Nama 23. E mea ana hoki a Hainiona ki hai nga kai hanga o nga ture 1 tino liapai ite mana mete nui ote Atua i roto i nga tangata. E ki ana, " E waiho ana te tangata kia kanga ana kia whakanoa hoki i te Ratapu i wliakatapua mo tc Atua, kaore hoki he aha; ko te hara ki a raua wliakatangat3, ahakoa iti, ka whiua tonutia." Ki tona maliara ka tukua mai he whiu nui kite motu nei, he matenga kai pea, mo te hara o nga tangata, "mo te mahi whakaiti ite Atua mete mahi whakanui i te_ tangata noa iho nei." Na, me wliakaaro a Haimona ko, "te t-inihanga o te ngakau, nui atu i nga mea katoa, kino rawama konei hoki e kino tonu ai te tangata ki tona Kaihanga, a tae noa kite mutunga. Kua wliakatakototia ete Atua ona ture liei arahi ite tangata i hangaia eia ; a kite puta he hara ote tangata kite tangata, i runga i tona wliakaaro kore ki nga ture a te Atua, na ma te ture ano a te tangata ia e whiu. Otira kite kore, e kore ano hoki e tika kia poka noa te tangata me aria ture ki waenganui o 1e Kai-lianga me tona mokai i hangaia e ia, ara te tangata. Kua oti hoki te tuliituhi, " Maku te rapu utu ; maku te hoatu uf.u, e ai ta te Ariki." Ko Te Rev. G-. P. Mutu, o Kaiapoi, e ki mai ana i to pootitanga Pakelia i taua kainga, i mua tata ake nei, hei meraa mo te Paremete ki Po !Neke nei, e 23 nga Maori i pooti mo te Pocne, te tangata itu ; 13 i pooti mo te tangata i kore e tu, a Petewiki. Kua tae mai te pukapuka whakaatu a nga tangata o te JRawhiti matenga o Iharaira Houkamau ;me te reta lioki a Hutana Taru mo te mahi liaurangi me ana mahi kuare mahi lie.
He monikua tae mai:— £ s. d. 1875.—Matini Matiu, o Port Albert, Akarana... 0 30 0 )> Wiremu Pepene Ngatai, o Taumarere, Kawa Kavra, Pewliairangi 0 10 0 » Mr. Henry .Williams, of Pakaraka, Pei"svliairangi ... ... ... 0 10 0 55 Mr. A. C. Artlmr, o Tokomaru, Tai Rawliiti... 0 10 0 » Paora Tokoahu, liei a Hareti ma fciaki ai, Runanga, Taupo. Mo nga tau e rua, tiniata i te 1 o Hanuere, 1S75 1 0 0 5J Pene Amene, Rev. Matiaha Pohewa, Piripi Pahine, Epiniha Ratapu, mc Hemi Wliakataka ; hei A. 0. Arthur, o Tokomaru, te Tai Rawliiti, katoa tiaki ai ... 2 10 0 Na J. Stack, o Kaiapoi, i tuku mai, mo Hone Wetere Hauraki, o Ngawhakaputaputa, Riverton, Ofrakou 0 10 0 » Paora Taki, o Rapaki, Lyttelton 0 10 0 " Hone Wetere Taliea, o Rapaki, Lyttelton 0 10 0 £7 0 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750223.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 11, Issue 4, 23 February 1875, Page 37
Word Count
1,005HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 11, Issue 4, 23 February 1875, Page 37
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.