TURANGANUI.
Te huinga o nga Maori ki a te Huperitene. I te Hatarei, te 14 o nga ra o Pepuere kua taha nei, ka haere atu i Turanganui te Huperitene o Akarana ratou ko ona hoa, ka haere ki Pakirikiri. He nui nga Maori, e toru pea rau, i hui ki reira kia kite i a ia, kite karanga hoki ki aia ki Turanga. He nui a ratou korero ki a te Huperitene; i whakapuakina katoatia e ratou o ratou whakaaro ki a ia mo nga tikanga oto ratou kainga. He mea tuhituhi kite pukapuka. Ko nga kupu whakahbki enei ate Huperitene ki a ratou. E hoa ma, tena koutou. Taku tangi ki a koutou, no matou katoa ko aku hoa i haere tahi mai i au i Akarana. E whakapai ana au ki a koutou mo to koutou karanga aroha ki a matou. He manaaki tenei na koutou ka haere nui mai nei koutou ki konei ki tenei hui. Tenei kei au a koutou korero, a kua ata whakarongo au ki a koutou kupu. Ko etahi o nga tikanga i roto i taua korero e tika ana kia whakaputaia mai ki au hei whakaaronga maku, a ko taku whakaaro e mea ana kia taea e au aua mea te whakaahua ke, te whakapai kia pai, kia rite ai ki ta koutou, me ta o koutou hoa Pakeha o tenei whenua nui, e hiahia ana ; ko etahi o aua tikanga ma koutou ake ano, koutou ko te Kawana e whakatika e tika ai. Konga mea e ahei ai au te whakatika, maku ano ena e tirotiro; engari ko etahi me kawe e koutou kia tirohia e to koutou hoa, a te Makarini, a e mohio ana au akuanei ano ia tahuri ai kite whakaora i o koutou mate, ki tana e ahei ai, mehemea ka kite ia he mate ano to koutou. E kore e korerotia e au te take o etahi o o koutou mate. I mua ai e mahi tika ana, e whakahaere tika ana, koutou ; kaore ano hoki kia maha noa nga tau kua taha nei i muri mai o taua takiwa. I reira ai he mahi nui ta koutou kite hokohoko ki Akarana; he kaipuke hoki a koutou ake ano i reira ai hei kawekawe i a koutou witi, aha atu, ki Akarana. Otira i ohorere te tukunga iho o te pouritanga ki runga i a koutou, a i whakamarara ketia koutou i roto i te pouritanga o taua takiwa whakawehiwehi, a ko o koutouhoa Pakeha i noho tahi i a koutou i omaoma ki etahi wahi oranga mo ratou. .Ko tenei e hari ana au kite ao marama ka whiti nei ano hoki ki runga ki a koutou, a hei takiwa marama tenei ka tuwhera nei i mua i a koutou ko o koutou tamariki. Kua whakapouritia nuitia koutou e nga mahi a etahi tangata kino; ko tenei kua whakamaramatia koutou e te Kuini kia hoki mai ki o koutou kainga me a koutou mahi ahu-whenua. Kaua koutou e pouri ki nga mahinga kua taha atu nei. Me kaha ano koutou ki a koutou mahi ahu-whenua, aha atu. Mahia te whenua ; he momonatanga tona, ka rere noa ake te kai i a ia hei oranga mo koutou ko o koutou tamariki, a ka toe ano hoki etahi hei hoko ma koutou kite Pakeha. "Whakaaraia ano nga kura, kia tata ki o koutou kainga, hei ako i o koutou tamariki; awhinatia o
koutou Tioa Pakeha e whakapono ana ki to koutou kainga, e whakanohoia nuitia ana te whenua i to koutou takiwa nei, a kaore hoki e pairi ana koi mahia ano nga mahi kino, kohuru, a nga tangata kino kua ngaro atu nei i roto i a koutou. Ko aku kupu ako enei ki a koutou; a e mea ana au e kore pea e whakaparahakotia e koutou. Heoi. Na to koutou hoa, "Na. TE "WIREMTTTAKA, Huperitene.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18740310.2.7
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 10, Issue 5, 10 March 1874, Page 62
Word Count
652TURANGANUI. Waka Maori, Volume 10, Issue 5, 10 March 1874, Page 62
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.