TE KOOTI WHAKAWA WHENUA MAORI MANAWATU.
Ko te whakataunga tenei a te Rokena raua ko te Mete nga kai whakawa, i korerotia i te aroaro o te Kooti, Whakataunga. He tono tenei na Akapita Te Tewe me etahi atu, ara, na etahi hapu o Ngatiraukawa, e ki ana, no ratou tetahi papa whenua e takoto ana i te takiwa o te awa o Manawatu, o te awa o Kukutauaki, i te tai hauauru o te Porowini o Werengitana. Ko te moana te roke ki tai, ko te taukaka o Tararua Maunganui te rohe ki uta. Kei roto i enei rohe etahi whenua kua oti te whakawa e tenei Kooti, ko era e kapea ana ki waho o tenei kimihanga. Ko nga kai tono, e tono ana kite Kooti, kia whakahaua he pukapuka whakatuturu mo tenei whenua kia puta ki etahi tangata, ki etahi hapu hoki o iNgatiraukawa, i runga i ta ratou ki no ratou pu ake taua papa whenua, he mea tango i te rau o te putu tetahi, a he mau tonu no ta ratou noho ki runga, no mua noatu o te Tiriti o "Waitangi. E tu ana a Te Kepa Rangihiwinui me etahi atu ara, nga iwi e rima a Muaupoko, a Rangitane, a Ngatiapa, a Whanganui, a Ngatikahungunu, e whakahe ana i tenei tono, mete ki ano kaore o Ngatiraukawa take e whai tikanga ai ia ki tenei whenua, e meinga ai nona. E-rangi e mea ana no ratou ke te whenua, no a ratou tupuna iho, a mau tonu ia ratou i nga uri taea noatia tenei ra. Kua whakarongona nga korero a nga kai tono, a o ratou hoa kakari hoki, me nga korero a nga kai whaki o tetahi taha, o tetahi taha. "Whakatatjnga. Ko etahi hapu o Ngatiraukawa kua whai tikanga
ki runga kite papa whenua i korerotia ake nei, ara no ratou ano taua papa whenua i runga i to te tangata maori ture me tona ritenga, ratou ko Ngatitoa, ko Ngatiawa, e whakaaetia nei te urunga e nga kai tono; ko tetahi wahi e kapea ki waho o tenei kupu. Ko taua whai tikanga e hara i te mea riro i te rau o te patu, engari no te u tonu o te noho i runga, me te alma whakaae o nga iwi nona ake te whenua i mua. Ko tenei whai tikanga kua tuturu i te tau 1840, kua whai kainga hoki etahi hapu o Ngatiraukawa ki taua whenua i taua tau ; kua tau te noho, kahore he tangata whakaoho, e rua tonu nga wahi e kapea ki waho o tenei kupu, koia enei:— (1.) Ko tetahi wahi o taua papa whenua kei Horowhenua. Ko nga rohe kaore ano i ata kitea inaianei, he wahi e kiia ana e Muaupoko. no ratou; ki ta te Kooti titiro man tonu te pupuri o mua iho ano, e noho nei. (2.) Ko tetahi wahi o taua papa whenua kei Tuwbakatupua, ite awa o Manawatu. Ko nga rohe kaore i kitea, he wahi e nohoia ana e tetahi wahanga o Rangitane, e whakaaetia nei e nga kai tono to ratou whai tikanga ki reira. Ko aua iwi, ko jNTgatiapa, ko Wanganui, ko Ngatikahungunu, kahore a ratou whai tikanga e kiia ai no tetahi o aua iwi tetahi wahi o tenei papa whenua; kahore hoki he uru ki roto ; heoi te wahi e tata ai, ko nga tangata o Muaupoko e noho ana ki Horowhenua. Ko taua iwi ko Rangitane, kahore ona tikanga e kiia ai no taua iwi tetahi wahi o tenei papa whenua, heoi te wahi e tata ai, ko Muaupoko e noho nei ki Horowhenua, ki taua wahanga koki o Rangitane e whakaaetia nei tona whai tikanga ki Tuwhakatupua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18730325.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 9, Issue 5, 25 March 1873, Page 30
Word Count
620TE KOOTI WHAKAWA WHENUA MAORI MANAWATU. Waka Maori, Volume 9, Issue 5, 25 March 1873, Page 30
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.