No te Manei, te 25 o Hepetema, ka tae mai te tima o te Kawanatanga, i rere mai i Opotiki, i Waiapu, i Turanga hoki. Ko Karaitiana, ko Hirini te Kani, me etahi tangata tokotoru, me nga herehere Hau Hau tokotoru hoki, na runga anake mai i taua tima. No muri i te hokinga mai i Opotiki o te tima o te Kawanatanga, e kopikopiko nei ki Waiapu, ka eke ki uta i runga i te tahuna kuku i waho tonu atu o te ngutu awa o Ahuriri. No tetahi rangi i muri nei ka maanu ano. lie mea noa te pakaru o taua kaipuke, kai te pai tonu. Ko nga hoia i haere atu i konei ki Turanga kai te hanga parepare i tetahi taha o te awa o Turanganui ratou ko etahi o nga maori Kuini e 30. Ko nga Hau Hau hoki e hanga pa ana mo ratou, kotahi e tata tonu ana kite whare ote Pi'hopa, ko tetahi kei te huarahi ki Opotiki.
No te 30 o Kepetema nei ka tae mai tetahi tima manuwao no Po Neke ki Nepia nei. No taua ra ano ka rere ki Turanga, Waiapu, Opotiki atu. Na runga atu i taua tima nga turupa i noho i Nepia nei, e haere ana ki Turanga. Ko a ratou hoiho katoa i mahue ki muri; kei nga Hau Hau o Turanga he hoiho mo ratou kite tupono he riri i taua kainga. Ko etahi hoia pakeha no Whanganui, na tetahi tima i kawe mai ki konei, i haere ano i runga i taua tima; e haere ana ki Waiapu—e 42 ratou. He iwi toa ratou, he rangapu i whakaritea hei haere ki ro_ ngahere. He maha o ratou riringa ki te Hau Hau i Whanganui, ki nga maori Kingi hold i Waikato; a, kaore~ano kia taea taua hunga. He maha o ratou pa horo. Ko Taitene, te Kai-Whakawa ote Wairoa, tetahi ka riro atu ki Waiapu i runga ano i taua tima. Kua kitea e te pakeha i te Taitapu (i tera moutere) te koiwi o tetahi manu nui. E ki ana ehara i te moa, he manu ke ano. E rua te kau ma rima putu te teitei o taua manu ite oranga. Taukiri koe nga manu a Maui!
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651007.2.9
Bibliographic details
Waka Maori, Volume III, Issue 61, 7 October 1865, Page 36
Word Count
378Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 61, 7 October 1865, Page 36
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.