TURANGANUI.
Akuhata 4 1865. Kia te kupa, E hoa, tena ra koe, koutou ra ko ena hoa o taua te noho mai na i tena kainga o tatou. Tenei tou reta i tuhia mai nei e koe ki a Anaru, kua kite iho a hau i tou aroha mai kia matou. Tenei, e toku hoa aroha, te noho nei, te pouri nei, mo tenei hanga mo te tan'gata, e tango tonu nei ki enei mea kino; i te tuatahi he mahi kingi, tona otinga iho he mate ano ; i tenei takiwa ko tenei mahi kino, kohuru, kai tangata, e ruia haeretianei tenei purapura kino, a kua tupu nei ki tenei kainga ki Wairarapa, a kua tupu mai na hold ki kona. Tenei ra.ou hoa ka riro i tenei mahi morikarika, tenei ano a haute wakaputa nei i te kupu, kia kaua e tangohia tenei mahi porangi, a kaore nei hoki i wakarongo mai ; he oi ano ra ka riro ki tana i pai ai, ana tika atu ana e atu. E Ivupa, kahore tetahi o Wairarapa i rere ki waho i te hau hau, nga hapu katoa riro katoa. Heoi ano nga hapu kei waho ko tenei kia hau kite ngutu awa nei, ko Rakaiwakairi, ko Ngati Ngapu o te Rangi,
koNgatiira, ko to hoa hoki ko Ngatuere o te rohe ki waenga nui, ko to hoa hoki ko Ihaia raua ko tona matuako te Retimona o te rohe ki Mahitaone. Kei maharakoe mo te noho pai i tango ai nga tangata o tenei kainga ki tenei atua parau; kahore, mo te kino ano kia puta. Tenei te wakurongo nei ki tana kupu. Ka rua nga ope o konei ka riro ki Waitotara kite pa ia te Ua. No Ngairo te ope tua tahi, no tera mararaa no Hune i haere ai, 20 tekau, haere ake mete pu ; i te 2 o nga ra o tenei marama, ka riro ano he ope ke ano, no Matiaha tenei ope ka riro ano ki reira ; te take o nga haere nei, lie haere kia kite i te mntenga"o te Pakeha, o nga Maori Kuini hoki, otirakiteWhawai ano pea toua tikanga. E lvupa, ka nui taku pupuvi iho i enei hapu, e noho nei i waho, kia kaua e tango ki tenei atua porangi. ka nui toku malaka. ara kite mahi kohuru. E Kupa tena koe heoi ano rate kupu naku na ton hoa tawito arolia. Na Ramera tk liro, E te Atua tohungia te Kuini.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650826.2.7
Bibliographic details
Waka Maori, Volume III, Issue 58, 26 August 1865, Page 18
Word Count
413TURANGANUI. Waka Maori, Volume III, Issue 58, 26 August 1865, Page 18
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.