WAIKATO.
Tenei nga korero i ahu mai i Waikato. I te 25 o nga ra o Akuhata e tua ana nga hoia i te ngaherehere i te rori ki Pokeno. E rua te kau ma rima ratou. Ko a ratou pu whakatuturia ana e ratou i roto i te ngahere i te taha o te rori, ko ratou i roto atu e mahi ana. Ka mutu, ko te putauga mai o nga maori tokomaha i te ngahere i tera taha o te rori, rere touu mai ka tae mai ki nga pu e tu nei ; ka whakaanga nga waha ki nga hoia e mahi ana, ko te puhanga i pupuhi ai, ka mate tokorua nga hoia, kotahi te mea i tu noaiho—kaore i mate. Heoi, no te kitenga i etahi hoia, e haere mai ana i te rori, ka tau te wehi, katahi ka mauria nga kai o roto o n«-a pata i ruuga ahi, tahuti aua ki ro ngahere. Tutaki pu ratou i te rori e nga hoia puta hou mai—katahi ka whaia aua maori e te hoia ki ro ngahere, mete pupuhi
tetahi, mete pupuhi tetahi. Whai noa, kaore i mau, engari ko etahi i mate. Ko nga pu 23 riro tonu atu ; otira, no tetahi raugi i muri ka kitea e wha o aua pu i ro ngahere e takoto ana—hemea whakarere pea na nga mea i tu. Kotahi te tangata teitei rawa e ono rawa nga mata ki roto ki tona tinaua katahi ka hinga ki te whenaa—te taenga ake o nga hoia ka werohia kite koikoi, ka mate. Ka mutu tena. Na, no the 7 o nga ra o Hepetema e mala ana nga lioa maori o te Kawanatanga kite lioehoe i nga kai ma nga hoia—ka hoehoe i te kaipuke e tu ana i te ngutu awa o Waikato, ka hoe kite pa hofa ki Pokeno. . I to ratau kainga, kei Tuakau, te waihotauga, kia rupeke ki uta ka hoe atu ai ki Pokeno. Heoi, no te ata o taua ra ka tae mai nga tangata maori tokowha kite pa o nga hoia, ka karanga mai ko Waikato kei te pa i Tuakau e pupuhi ana. Katahi ka whakatika atu nga hoia 50, haere atu ana ki reira. Te taenga atu ki roto ki tetahi motu rakau i reira ka rouo-o ratau kite waha tangata e koreroaua; katahi ka whakaaro ko te hoa riri tenei e haeremai ana kite whakahei i a ratou—ko te whakatakotoranga i takoto ai, whano- a noa, kore tonu. Katahi ka whakatika, ka whakamau i nga koikoi ki nga pu, ko te haerenga i haere atu ai. Ki hai i takitaro ka puhia mai ratou e te hoa riri, mate ana to ratau kapene, Ko to raro iho hoki i tu, kaore i mate ; no te tunga ka rere mai te hoa riri, ka awhitia ia—otira, tokorua o nga kai patu i a ia i puhia e ia ki tona pitara, ko te orauga i ora ai. Katahi ka pupuhi—pupuhi ana, pupuhi aua, a, puta atu ki waho kite parae, Ko tenei kua po, no reira ka h oki mai nga hoia taua 50 nei ki roto kite motu—noho aua nga maori i runga i tetahi pukepuke. Ko nga pakeha i mate, tokotoru ; nga mea i ngaro atu, tokotoru ; nga mea i tu, tok( - toru auo. Kaore i mohiotia nga mea o te maori i mate—engari e ki ana etahi o nga hoia i roto i taua riri i puhia e ratou etahi tangata maori i runga i nga rakau e noho ana—te takauga iho kite whenua, tau ! mete manu. E ki ana kua mate hoki etahi o nga maori, hoa o te Kawanatanga, i te hoehoenga i nga kai—ratou me tetahi kai Whakawa pakeha, na Waikato i pupuhi. No te ahiahi o taua ra ka haere atu etahi hoia ano ki Tuakau, 150 ratau. Te taenga atu kite motu rakau i riri ai ka tutaki i te 50 ra; ka waiho iho ena, ka
haere toou atu kite pa i takoto ai nga kai. Te taeuga ki rcira ka kitea nga kai e maha e takoto ana, kua kinokino noajho e te hoa riri te whakakino kei kaiuga—ko etahi kua oti te Avaka kei kai mana. Kaore he taugata i rokohanga atu ki reir-a ; ko nga whare kua pau i te abi—heoi, koki ana mai ratau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18630919.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 8, 19 September 1863, Page 1
Word Count
727WAIKAT0. Waka Maori, Volume I, Issue 8, 19 September 1863, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.