Tu ou tikai
Iti ia mai tatou e te marama o te Evangeria takake atu ei ta tatou au akonoanga ui tupuna. Iti ia mai tatou e te marama apii e te oraanga papaa ngaro ke atu nei ta tatou au akonoanga ui tupupuna e tetai a tatou au akonoanga Evangeria. Te akaroa i na tetai reo mai ei.
E iti tangata tangi, aroa, rima oronga, e te tauturu tatou te iti tangata no te pa enua Kuki Airani mai. E taokotai ana tatou i te tuatau e tau ei no te reira. E viviki katoa ana tatou i te kite i te tarevake e te mea tika tikai. E irinaki ana rai tatou e kare e ko tatou ua te iti tangata i raro ake i te ia nei rangi. Kua kite tatou e pou roa te iti tangata maori o te pae moan o te Moana Nui O Kiva e iti tangata kite tei reira i te taeake e te aroa atu i te au tu tangata katoatoa te ka tae ki runga i to ratou oneone enua.
I te ia tuatau nei te kite nei tatou, te aronga e noo nei ki Nu Tireni, e te kore atu nei ta
tatou au akonoanga, i matau ia e tatou i to tatou au ipukarea. Te akamata nei tatou i te rapu ake, rapu ake ia ia uaorai, e te akangaropoina nei tatou i to tatou au taeake e to tatou au iti tangata. Te kore atu nei te tangi, te aroa te rima oronga ua, te tauturu mai tauturu atu, e pera katoa te taokotaianga tau tikai. Apai ake rai ia tangata ia ia, apai ake rai ia tangata ia ia. Mata keke atu nei tetai i tetai. E mea tangi tikai. Ko te apiianga oki te ia a te papaa. I to ratou irinakianga tei ia ia ake e tei ia ia ake te rapu mai rapu atu ia ia uaorai. la ratou ko te tangata okotai te mea puapinga rava atu. E tika rai oki. Kua kite ra oki to tatou au ui tupuna e ko te tangata e rave ia ia uaorai kare ia o ona e patireia. Ei taeake rai tetai kua tangata ia tatou. “Kare e puapinga i te tino vaka me kare o ona e ama, e kare katoa e puapinga i te tino vaka e te ama me kare o raua e kiato, e kare katoa e puapinga ia ratou me kare katoa o ratou e utanga, e kare oki e puapinga ia ta ratou me kare o ratou e oe. e kare katoa e puapinga i tei reira me kare katoa o ratou e rangatira. e kare oki e puapinga ia ta te rangatira me kare uatanga tangata.” Ko te reo ui tupuna te ia. Akara meitaki ka kite tatou i te manea e te tika o tei reira. Tei ia koe metua te akara meitaki. Tei ia koe tamariki te akara meitaki. Tei ia tatou pouroa te akara meitaki. Me ka irinaki tatou i ta to tatou ui tupuna i akaruke mai tei ia tatou ia te kite i tei reira. Me ka irinaki tatou kite papaa tei ia tatou katoa te kite i tei reira. Me ka akara ra tatou ki nga tua e rua e oti rave mai tatou i to raua au ngai manea e te tau tikai no tatou e aa oki te kino. Te mea maata ra auraka tatou e ta tatou au akonoanga kia ngaro. Me ngaro kua ngaro katoa tatou i te ao nei. E akamaara e maata tei aue ko ratou i karanga ia e e iti tangata ngaro.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19771013.2.33
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 1, Issue 8, 13 October 1977, Page 4
Word Count
608Tu ou tikai Mana (Auckland), Volume 1, Issue 8, 13 October 1977, Page 4
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz