Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Vaiaso i le gagana Maori

O le aso ananafi, Aso Lulu 14 Setema, na fa’a iloga ma amataina ai le Vaiaso i le Gagana Maori. O le ’autu o le Vaiaso i le Gagana Maori, o le fa’amaonia ma fa’aalia lea o tagata Maori, o tagata moni o le lau’ele’ele, o le gagana Maori fo’i, o le gagana muamua lava a le atunu’u. O le agaga tonu lea ma le 'autu o le vaiaso fa’apitoa mo le gagana Maori, o le ala lea e iai le aia tatau i so’o se tamaiti Maori, na te a’oa’oina ai le gagana o lo’o tautala a’i ona matua. O lenei popokalame, e le o se mea ua leva ona fa’atino, talu ai ona ua aliali mai se fa’afitauli i tupulaga talavou a Maori. 1 le gasolo mai i nofoaga e pei o Aukilani, Uelinitone ma isi ’a’ai tetele o Niu Sila, ua avea lea ma mafua’aga ua motusia ai le so’otaga o le ola fa’a le aiga, o aganu’u ma tu fa’aaloalo, fa’apea fo’i ma le tauau ina galo atu ma le gagana. O le mea moni e fa’anoanoa ai, o le leai lea o se so’otaga O le mea moni e fa’anoanoa ai, o le leai lea o se so’otaga i le va o gagana o lo’o a’oa’oina i totonu o a’oga, ma gagana o lo’o tautala ma fa’aaogaina i totonu o aiga. ’Ou te lagona fo’i e a’u le le fiafia ma lo’u le fa’amalieina, pe afai o le a’oa’oina nisi atu gagana, i lo le gagana a o’u tagata o e ona le atunu’u ma le ’ele’ele.

Ua aliali mai ua fa’atagaina e le Ofisa o A’oga le a’oa’oina o gagana nei e pei o le fa’a Farani, fa’a Latina (Latin), Siamani ma le fa’a Kulisi (Greek). Afai la ua to’atele tupulaga laiti a Maori ua

tauau ina le mafai ona tautala i la latou lava gagana ona o se fa'atamala o matua ona o le le fa’aaogaina o le gagana Maori i totonu o aiga, ua tatau ai la ile Ofisa O Aoga, ona faia se isi fa’atatau ina ia fo’ia ai lea fa’afitauli. Ua manatu Maori, o le filifiliga o gagana e a’oa’oina, ma gagana e a’oa’o atu i fale a’oga, ua le talafeagai lea ma le mana’o, ma le mea o lo’o fia maua e le o lo’o fia maua e le tele o tagata o Niu Sila, ’ae maise ai lava tagata Maori. I le aso 14 o Setema i le tausaga 1972, o le aso lea ua fa’amauina i tala fa’a solopito a Maori, ma avea ma aso o le gagana Maori. O le aso lea na tu’uina atu ai i le Palemene le Tusi Tete’e sa saunia e Hana Jackson. O lea Tusi Tete’e, tusa ma 42,000 tagata na sainia, o le mana’o ina ia fa’a aoga le gagana Maori i totonu o fale a’oga, ma avea o se vaega o mata’upu aioa’oina. 1 le tausaga 1973, ua iloa ai, ua le lava le aso e tasi mo lea fa’amoemoe, ma ua ’aumai ai nei i le vaiaso e pei ona iai nei. ‘Ou te manatu, o le fa’afitauli fo’i lea ua fa’a feagai nei ma nisi o alo o si i tatou atunu’u, Ola ma tutupu a’e i ’a’ai tetele e ’ese mai le olaga tatou te maua i totonu o tatou nu’u i Samoa, tautala i le gagana fa’a peretania i taimi 'uma, ua le mafai ai ona tautala i le gagana Samoa, le malamalama i aganu’u ma aga i fanua, 'ae maise ia tu fa’aaloalo. O le mea tatau le a’oa’oina o le gagana peretania, ona o le gagana lea o lo’o fa’aaogaina i feso’ota’iga i le lalolagi, ’ae o se mea le fiafia le avea o ia suiga ma mea e te fulitua ai i

lau lava gagana ma au aganu’u. O le polokalame lenei, Vaiaso o le Gagana Maori, e iai le mana’o ina ia amata ona a’oa’oina le gagana Maori e amata mai i vasega laiti Primary School. O le fa’amoemoe, ina ia a’oa’oina ’uma tamaiti o Niu Sila i le fa’aleoga sa’o o ’upu i le gagana Maori, ia mafai ona talanoa i le gagana Maori i se tulaga faigofie, ma malamalama fo’i i le matagofie ma le taua o le aganu’u fa” Maori. O nei manatu na fa’aalia, ona ua iai le talitonuga, e fa’a faigofie e tamaiti laiti ona a’oa’o le lona lua o gagana i lo tagata matutua. I le 1974, na saunoa ai le susuga a Phil Amosa, o le sa avea ma minisita o a’oga i le malo o le Laipa (Labour Government), le tatau ona a’oa’o le gagana Maori i vasega laiti. Sa matua tali sapaia lea fa’aaliga a Amosa e taga Maori, ona e talitonu latou, ua leva ona fa’asaga tau le Ofisa o Aoga i le gagana Maori. E le ma iloa i le malo ua iai nei pe latou te fa’aauau ina pea le popkalame pei na tu’ua ai le susuga a Amosa, ona ua aliali mai le fa’aitiitia o tupe to mai le malo mo le ofisa o a’oa’oga. O le a la sou manatu i le a’oa’oina o le gagana Maori i totonu o a’oga? O se tulaga matua taua tele, e le gata ia malamalama ma iloa o isi tu fa’a polenisia, ’ae ia fesoasoani ai i le atiina a’e o le nofo lelei ma ia felagolagoma’i le nonofo fa’atasi ai o tagata polenisia i se atunu’u pei o Niu Sila.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770915.2.13.5

Bibliographic details

Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 4

Word Count
916

Vaiaso i le gagana Maori Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 4

Vaiaso i le gagana Maori Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 4

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert