Vaiaso i le gagana Maori
O le aso ananafi, Aso Lulu 14 Setema, na fa’a iloga ma amataina ai le Vaiaso i le Gagana Maori. O le ’autu o le Vaiaso i le Gagana Maori, o le fa’amaonia ma fa’aalia lea o tagata Maori, o tagata moni o le lau’ele’ele, o le gagana Maori fo’i, o le gagana muamua lava a le atunu’u. O le agaga tonu lea ma le 'autu o le vaiaso fa’apitoa mo le gagana Maori, o le ala lea e iai le aia tatau i so’o se tamaiti Maori, na te a’oa’oina ai le gagana o lo’o tautala a’i ona matua. O lenei popokalame, e le o se mea ua leva ona fa’atino, talu ai ona ua aliali mai se fa’afitauli i tupulaga talavou a Maori. 1 le gasolo mai i nofoaga e pei o Aukilani, Uelinitone ma isi ’a’ai tetele o Niu Sila, ua avea lea ma mafua’aga ua motusia ai le so’otaga o le ola fa’a le aiga, o aganu’u ma tu fa’aaloalo, fa’apea fo’i ma le tauau ina galo atu ma le gagana. O le mea moni e fa’anoanoa ai, o le leai lea o se so’otaga O le mea moni e fa’anoanoa ai, o le leai lea o se so’otaga i le va o gagana o lo’o a’oa’oina i totonu o a’oga, ma gagana o lo’o tautala ma fa’aaogaina i totonu o aiga. ’Ou te lagona fo’i e a’u le le fiafia ma lo’u le fa’amalieina, pe afai o le a’oa’oina nisi atu gagana, i lo le gagana a o’u tagata o e ona le atunu’u ma le ’ele’ele.
Ua aliali mai ua fa’atagaina e le Ofisa o A’oga le a’oa’oina o gagana nei e pei o le fa’a Farani, fa’a Latina (Latin), Siamani ma le fa’a Kulisi (Greek). Afai la ua to’atele tupulaga laiti a Maori ua
tauau ina le mafai ona tautala i la latou lava gagana ona o se fa'atamala o matua ona o le le fa’aaogaina o le gagana Maori i totonu o aiga, ua tatau ai la ile Ofisa O Aoga, ona faia se isi fa’atatau ina ia fo’ia ai lea fa’afitauli. Ua manatu Maori, o le filifiliga o gagana e a’oa’oina, ma gagana e a’oa’o atu i fale a’oga, ua le talafeagai lea ma le mana’o, ma le mea o lo’o fia maua e le o lo’o fia maua e le tele o tagata o Niu Sila, ’ae maise ai lava tagata Maori. I le aso 14 o Setema i le tausaga 1972, o le aso lea ua fa’amauina i tala fa’a solopito a Maori, ma avea ma aso o le gagana Maori. O le aso lea na tu’uina atu ai i le Palemene le Tusi Tete’e sa saunia e Hana Jackson. O lea Tusi Tete’e, tusa ma 42,000 tagata na sainia, o le mana’o ina ia fa’a aoga le gagana Maori i totonu o fale a’oga, ma avea o se vaega o mata’upu aioa’oina. 1 le tausaga 1973, ua iloa ai, ua le lava le aso e tasi mo lea fa’amoemoe, ma ua ’aumai ai nei i le vaiaso e pei ona iai nei. ‘Ou te manatu, o le fa’afitauli fo’i lea ua fa’a feagai nei ma nisi o alo o si i tatou atunu’u, Ola ma tutupu a’e i ’a’ai tetele e ’ese mai le olaga tatou te maua i totonu o tatou nu’u i Samoa, tautala i le gagana fa’a peretania i taimi 'uma, ua le mafai ai ona tautala i le gagana Samoa, le malamalama i aganu’u ma aga i fanua, 'ae maise ia tu fa’aaloalo. O le mea tatau le a’oa’oina o le gagana peretania, ona o le gagana lea o lo’o fa’aaogaina i feso’ota’iga i le lalolagi, ’ae o se mea le fiafia le avea o ia suiga ma mea e te fulitua ai i
lau lava gagana ma au aganu’u. O le polokalame lenei, Vaiaso o le Gagana Maori, e iai le mana’o ina ia amata ona a’oa’oina le gagana Maori e amata mai i vasega laiti Primary School. O le fa’amoemoe, ina ia a’oa’oina ’uma tamaiti o Niu Sila i le fa’aleoga sa’o o ’upu i le gagana Maori, ia mafai ona talanoa i le gagana Maori i se tulaga faigofie, ma malamalama fo’i i le matagofie ma le taua o le aganu’u fa” Maori. O nei manatu na fa’aalia, ona ua iai le talitonuga, e fa’a faigofie e tamaiti laiti ona a’oa’o le lona lua o gagana i lo tagata matutua. I le 1974, na saunoa ai le susuga a Phil Amosa, o le sa avea ma minisita o a’oga i le malo o le Laipa (Labour Government), le tatau ona a’oa’o le gagana Maori i vasega laiti. Sa matua tali sapaia lea fa’aaliga a Amosa e taga Maori, ona e talitonu latou, ua leva ona fa’asaga tau le Ofisa o Aoga i le gagana Maori. E le ma iloa i le malo ua iai nei pe latou te fa’aauau ina pea le popkalame pei na tu’ua ai le susuga a Amosa, ona ua aliali mai le fa’aitiitia o tupe to mai le malo mo le ofisa o a’oa’oga. O le a la sou manatu i le a’oa’oina o le gagana Maori i totonu o a’oga? O se tulaga matua taua tele, e le gata ia malamalama ma iloa o isi tu fa’a polenisia, ’ae ia fesoasoani ai i le atiina a’e o le nofo lelei ma ia felagolagoma’i le nonofo fa’atasi ai o tagata polenisia i se atunu’u pei o Niu Sila.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770915.2.13.5
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 4
Word Count
916Vaiaso i le gagana Maori Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 4
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz