Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Rarotongan

Kua pati atu te Queen Elizabeth II Arts Council (Konitara no te au angaanga mei te kite raverave ki -te rima e pera katoa te kite tamataora mei te ura) o Nu Tireni nei kite kavamani kia tauturu mai na roto i te orongaanga mai i tetai moni ei akatupu i tetai konitara no te au kite raverave e te tamataora a te iti tangata Porinetia.

I roto i tetai 5 mataiti i topa ki muri e tae ua mai kite ia nei, e tauturu ana te ia konitara a Nu Tireni nei i te au angaanga mei te ia ta te iti tangata Maori e rave ana, mei te tama e te akamanea atu i te au marae uipaanga, te are karioi a te Universiti o Akarana nei no runga i te ia au akanoanga Maori nei, ta ratou au peu tamataora, ta ratou au taraianga apinga e pera katoa te au epetoma e rave ana ratou i tetai au angaanga maata no runga i to ratou reo Maori. N o atu oki e te tauturu nei te. ia konitara ia tatou e rave nei i te ia au angaanga nei i te ia tutau nei, e, i roto katoa i to te papaa reo, te irinaki nei ra ratou e e meitaki atu kia oronga ia atu rai tetai tauturu ke e kia akatinamou ua ki runga i ta tatou au kite raverave e te tamataora. Te ia oki ta Hamish Keith, te teamani o te ia konitara nei, i tuatua ana,“E takaianga tau meitaki tikai te ia no te akatupuanga i te meitaki ki roto i te ia au tu oraanga nei no te maata oki i te au iti

tangata ke ke. Mei te mea oki e e tuaanga maata ta Nu Tireni e tau kia rave no runga i te oraanga o te iti tangata Porinetia (e Maori e te au tangata no te Pasefika mai oki tetai i Nu Tireni nei) e mea tau i riera ia ia (N.Z.) kia apai ki runga i tona pakuivi te akapuaanga kia ora ta tatou au akonoanga.” Kua tamanako ia e kia riro te ia tauturu moni nei ei akaora e te akaroa i te tuatau o te ia au peu enua nei mei te au peu tikai e rave ia ana ki roto i te au marae uipaanga i roto i te au oire. 1 karanga katoa ana oki a Witi Ihimaera, e mema katoa oki a ia no taua konitara ra, e “E mea tau oki kia akameitaki ia atu te konitara i tana tauturu moni no te au peu a te iti tangata Maori i teau tuatau i topa ki muri. E mea tau katoa oki kia rave ia tetai au

akakeuanga auraka ra no te tuatau poto ua i NuTireni nei. Kia mata oki te ia konitara no te au akonoanga a te au iti tangata katoatoa -i ko nei, e auraka oki i ta te papaa ua. E mea puapinga katoa oki kia akamaata ia atu to te tangata kite e ka rauka i te ia konitara nei i te oronga atu i te kite kia rauka i reira i te au-tangata ta takitai, ta pupu e pera katoa te au putuputuanga kia ta angaanga e kia akapuapinga i te au mataara e te au ravenga e akatupu ia nei.” “Kia tau oki kite ia, ka inangaro ia i reira te ia konitara kia riro ei pupu tangata rave ma te maroiroi kia tupu te ia au akakoroanga nei.” Kua rauka ia Alan Highet, te minita o te tipatimani o te au akakoroanga no roto ua nei i te patireia, i te kavamani i te oronga mai i tetai tauturu mei te $50,000.00 ki ia konitara nei.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770616.2.4

Bibliographic details

Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1

Word Count
626

Rarotongan Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1

Rarotongan Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert