Rarotongan
Kua pati atu te Queen Elizabeth II Arts Council (Konitara no te au angaanga mei te kite raverave ki -te rima e pera katoa te kite tamataora mei te ura) o Nu Tireni nei kite kavamani kia tauturu mai na roto i te orongaanga mai i tetai moni ei akatupu i tetai konitara no te au kite raverave e te tamataora a te iti tangata Porinetia.
I roto i tetai 5 mataiti i topa ki muri e tae ua mai kite ia nei, e tauturu ana te ia konitara a Nu Tireni nei i te au angaanga mei te ia ta te iti tangata Maori e rave ana, mei te tama e te akamanea atu i te au marae uipaanga, te are karioi a te Universiti o Akarana nei no runga i te ia au akanoanga Maori nei, ta ratou au peu tamataora, ta ratou au taraianga apinga e pera katoa te au epetoma e rave ana ratou i tetai au angaanga maata no runga i to ratou reo Maori. N o atu oki e te tauturu nei te. ia konitara ia tatou e rave nei i te ia au angaanga nei i te ia tutau nei, e, i roto katoa i to te papaa reo, te irinaki nei ra ratou e e meitaki atu kia oronga ia atu rai tetai tauturu ke e kia akatinamou ua ki runga i ta tatou au kite raverave e te tamataora. Te ia oki ta Hamish Keith, te teamani o te ia konitara nei, i tuatua ana,“E takaianga tau meitaki tikai te ia no te akatupuanga i te meitaki ki roto i te ia au tu oraanga nei no te maata oki i te au iti
tangata ke ke. Mei te mea oki e e tuaanga maata ta Nu Tireni e tau kia rave no runga i te oraanga o te iti tangata Porinetia (e Maori e te au tangata no te Pasefika mai oki tetai i Nu Tireni nei) e mea tau i riera ia ia (N.Z.) kia apai ki runga i tona pakuivi te akapuaanga kia ora ta tatou au akonoanga.” Kua tamanako ia e kia riro te ia tauturu moni nei ei akaora e te akaroa i te tuatau o te ia au peu enua nei mei te au peu tikai e rave ia ana ki roto i te au marae uipaanga i roto i te au oire. 1 karanga katoa ana oki a Witi Ihimaera, e mema katoa oki a ia no taua konitara ra, e “E mea tau oki kia akameitaki ia atu te konitara i tana tauturu moni no te au peu a te iti tangata Maori i teau tuatau i topa ki muri. E mea tau katoa oki kia rave ia tetai au
akakeuanga auraka ra no te tuatau poto ua i NuTireni nei. Kia mata oki te ia konitara no te au akonoanga a te au iti tangata katoatoa -i ko nei, e auraka oki i ta te papaa ua. E mea puapinga katoa oki kia akamaata ia atu to te tangata kite e ka rauka i te ia konitara nei i te oronga atu i te kite kia rauka i reira i te au-tangata ta takitai, ta pupu e pera katoa te au putuputuanga kia ta angaanga e kia akapuapinga i te au mataara e te au ravenga e akatupu ia nei.” “Kia tau oki kite ia, ka inangaro ia i reira te ia konitara kia riro ei pupu tangata rave ma te maroiroi kia tupu te ia au akakoroanga nei.” Kua rauka ia Alan Highet, te minita o te tipatimani o te au akakoroanga no roto ua nei i te patireia, i te kavamani i te oronga mai i tetai tauturu mei te $50,000.00 ki ia konitara nei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770616.2.4
Bibliographic details
Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1
Word Count
626Rarotongan Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz