Te Matenga o Tarei Tanira P. Mokonuiarangi.
Ki a Te Korimako. E manu, —Tena ra koe! Tukua atu e koe nga toru kupu ka tuhia iho ki raro nei. No te ata-tu o te Turei, te 7 o nga ra o Hepetema, ka mate ki Matata, Pei-o-Pereti, a Tarei Tanira P. Mokonuiarangi. He mokopuna na Paerau Mokonuiarangi, tetahi o nga tino rangatira-nui o tenei iwi o te Arawa. He tuakana Ida Raureti, te tino-kaituhi o Te Korimako, i Akarana. He tangata i whakarangatiratia e tona iwi, i tumanakohia hoki hei whakakapi i nga ingoa o ana koroua o Moko raua ko Paerau. He tangata i aroka-nuitia e ona papa, e Petera Te Pukuatua, e Hamuera Pango, e Piwiki, e Tominiko, e Pererika Ngahiiruhuru, e Paora Te Amohau, e Rotohiko Haupapa, me era atu o nga rangatira o te iwi. I moe ia i tetahi wahine, ko Roka Te Hira te ingoa, he wahine rangatira no Ngatiwhare. A kotahi tekau ma rima nga tau i noho ai raua i runga i te tinana-kotahi, kaweheraua, ka tangohia taua wahine e Ihaia Te Mokomoko, he rangatira no Ngatiwhaoa. He nui atu te pouri o te ngakau 0 ta ua tangata mo te wehenga
atu o tona hoa i a ia. Aeai ki te kii a nga tangata i runga i nga tikanga Maori, kei te wehenga o raua ko tona hoa-wahine te take o tona mate, Otira heiaha i korerotia ai, he huarahi kua oti te para mai e nga tupuna, kei te takoto wkaanui tonu taua huarahi mo te ao katoa, mo enei whakapaparanga, me enei e haere mai a muri ake nei. Ko tenei tangata i kitea nuitia e ona iwi te pai o ana whakaaro, kahore rawa ia e kupu kino, e korero whakahihi, erangi te aroha me te manaaki ko nga mea nui eria i a ia. He tangata hoki i whakaritea mo nga malii katoa a te tangata, mo nga kai o te whenua, mo nga kai o te wai, me era atu mahi e ora ai te tangata Maori. He Hekeretari hoki ia no te Komiti o te Puru Ripine o Ngatirangitihi, na tona teina na Raureti i whakatu taua mahi-pai hei mahi ma to raua iwi, a he nui rawa te kaha o taua tangata ki te tautoko i taua mahi. A i kitea nuitia te whaihuatanga o taua mahi inaianei, ko te hootera i Matata kua kahore, notemea kahore he tangata e haere atu ki te inu i nga waipiro, ko te iwi no nga matua tae noa ki nga tamariki kua Puru-ripine katoa. "Waihoki mete noho pai ote iwi, kahore rawa e kitea ana he raruraru i roto i nga hui i nga ahua-. reka, 'i nga uhunga - tupapaku. Kotahi ano te putake i puta ai tenei pai kite iwi, kei runga i te kaha o te iwi kite tautoko i taua .mahi. He nui rawa atu te pouri mete ngakau-mamae o tona iwi mo tona wehenga atu i waenganui i a ratou. Otira, ahakoa kei roto i te pouritanga mete ngakau-mamae ki a ia, tera ano nga whakatauki:—" Kei tua atu i te pouritanga ko te maramatanga." "Kei tua atu i nga kapua- pouri, ko te ra e whiti ana me ona hihi kanapa." Heoi, he waiata aroha:— Taku noho noa taku tirotiro noa, ngaro noa ko te hoa e, Ko te hoa hoki ra, i piri mai ki ahau i to taua moenga e, Moe ke ana koe, moe huri ana hau, moe matatu tonu e. Waiho nei taku ate, turaki kau atu ana
Ho kore mata ra kia haea iho te kiri awhi ai e, Ma te hoa i te mui-i ma ana rawa o homai nga nui kite hoa o. To uru i piua te wai o te kakahi, to kiri mirimiri e, Kite hinu tara-mea ripo ana te kakara e, Whakahaere ara na runga o to kawa, Ka tokia to kiri e te anu matao no roto o Tarawera, Eta puipui atu korua ko te hoa te puke i Motu e, Taku mahuri totara unuhia noatia haere ra e pae, I kapohia pea i te hau o te waha, He pakanga kanui mo Roka i heroa mai ai na i, Heoi ano.—Na o hoa aroha, Na Akama Karaka MokoNUIARANGI, Na Tanira Paerau MokoNUIARANGI. Matata, Hepotema 10, 1886.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18861119.2.9
Bibliographic details
Korimako, Issue 56, 19 November 1886, Page 3
Word Count
718Te Matenga o Tarei Tanira P. Mokonuiarangi. Korimako, Issue 56, 19 November 1886, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.