Whakaaetanga i nga Ropu Kaporeihana kia Nama Moni a he whakamananga kia Utua tonutia te Moni kite Komiti Whakahaere.
CHARLES FERGUSSON, Kawana-Tianara. OTA KAUNIHERA. I te Whare o te Kawanatanga, kei Poneke, i tenei te 19 o nga ra o Akuhata, 1929. Tu ana i reira : Ko His Excellency te Kawana-Tianara i roto i tona Kaunihera. NOTEMEA kua whakaritea e tekiona torn rau e torn tekau ma rima o te Ture Whenua Maori, 1909, ina matua whakaaetia e te Kawana - Tianara i roto i tona Kaunihera, ka ahei tetahi ropu kua oti te whakakaporeihana i raro o Wahi XVII o taua Ture, i runga i te whakatakoteranga hei punga o tetahi mokete, tiaati ranei o te whenua kua whakataua ki a ia kite nama moni mo nga take e whakaaturia ake ana e taua tekiona. A notemea ko te ropu kaporeihana he ropu i whakakaporeihanatia i runga i nga tikanga kua huiana ake nei e mau ake nei i roto i te Kupu Apiti ki tenei, kua tono kia whakaaetia e te Kawana-Tianara i roto i tona Kaunihera kia pera, a kia whakamanangia kia utua tonutia te moni ki nga Komiti Whakahaere o taua ropu kaporeihana. A notemea kua tohutohu te Poari Whenua Maori o te Takiwa o te Tairawhit i kia whakaaetia taua whakamananga a e pai ana kia pera. Na reira, ko His Excellency te Kawana-Tianara o te Tominiona o Niu Tireni, i runga i te tohutohu mete whakaaetanga a te Kaunihera Whiriwhiri o taua Tominiona, tenei, i raro i tekiona 335 o te Ture Whenua Maori, 1909, me era atu mana i whakawhiwhia ki a ia, ka whakaae kite ropu kaporeihana, i runga te whakatakotoranga hei punga o tetahi mokete, tiaati ranei o te whenua, kua whakataua kia ia, kia nama moni i tetahi Tari Tuku Moni a te Kawanatanga, i tetahi tangata, i tetahi ropu kaporeihana ranei, i runga i te tikanga awhina a te Peeke, i runga ranei i tetahi atu ahuatanga, kite nama moni kia pera te rahi me tera e whakaatu ake nei i te taha o te ingoa o te ropu kaporeihana hei whakahaere a hei whakapiki atu i nga whakapainga me nga mahi paamu o taua whenua o taua ropu kaporeihana; a tenei ka whakamamaia kia utua te moni e namaia nei ki te komiti whakahaere o taua ropu kaporeihana ; a tenei ka whakaaetia i raro i tekiona rua rau e torn tekau o te Ture Whenua Maori, 1909, kia whapumautia nga pukapuka tuku e tuhia e taua ropu kaporeihana hei whakatutuki mo tenei Ota Kaunihera, e te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Te Tairawhiti. KUPU APITI. £ Nga rangatira o Ahikouka A 2 Poraka .. 250
F. D. THOMSON,
Karaka o te Kaunihera Whiriwhiri.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19290905.2.4
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 37, 5 September 1929, Page 419
Word Count
454Whakaaetanga i nga Ropu Kaporeihana kia Nama Moni a he whakamananga kia Utua tonutia te Moni kite Komiti Whakahaere. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 37, 5 September 1929, Page 419
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.