Aperata Kooti Maori ki Tokomaru a te 26 o nga ra o Hurae, 1920.
Tari Kooti Whenua Maori, Kihipane. HE panuicanga tenei kia mohiotia ai ka tu te Aperata Kooti Maori ki Tokomaru a te 26 o nga ra o Hurae, 1920, kite whakawa kite uiui hoki i nga tikanga o nga tono e man i te Kupu Apiti i raro iho nei.
Ko nga tangata katoa e whai tikanga ana ki aua tono me tae ki reira a taua ra.
I tuhiai tenei te 23 o nga ra o Hune, 1920.
HERORA KAA,
Kai-rehita.
Tono Whakawa Tuarua.
[Kihipane, 1920-21.]
KUPU APITL
Tono Whakawa Tuarua.
Nama. Kai-tono. Te Ingoa o te Whenua. Whakataunga e Piiratia ana. 1 Horiata te Pure Anaura Te whakataunga i whakaratoa ai nga paanga liea i raro i Tekiona 3 o te Ture, 1913 (23 o Pepuere, 1918). 2 Mikaera Pewhairangi Anaura „ (11 o Pepuere, 1918). 3 Wiremu Karaka Kahiti —C. Anaura „ (23 o Pepuere, 1918).
Nama. Kai-tono. Te Ingoa o te Whenua. Whakataunga e Piiratia ana. 4 Hukarere te Moana .. Mangahauini 12 Te whakataunga i whakataua ai te nui o te paanga o ia tangata o ia tangata (22 o Akuhata, 1918). 5 Apirana Pahina Te Taonehipi Maori o Tuatini (Mangahauini 10) Te whakataunga i whakataua ai te rarangi tuturu o nga tangata whai-paanga, a i whakataua ai hoki te nui o te paanga o ia tangata o ia tangata (16 o Pepuere, 1917). 6 Hirini Waiti Te Taonehipi Maori o Tuatini (Mangahauini 10) ,, (16 o Pepuere, 1917). 7 John Howie Te Taonehipi Maori o Tuatini Te whakataunga i wehewehea ai nga wawahanga (8 o Tihema, 1919). 8 Peta Komaru Anaura Te whakataunga i wehewehea ai te whenua (27 o Pepuere, 1918). 9 Arapeta te Hau ma .. Anaura ,, (23 o Pepuere, 1918). 10 Hira Paea Anaura ,, (23 o Pepuere, 1918). 11 Peti Fairlie ma Mangahauini ,, (1 o Aperira, 1919). ,, (11 o Pepuere, 1918). 12 Mikaera Pewhairangi Mangahauini 7 13 Hone Paputene Mangahauini 7 ,, (11 o Pepuere, 1918). 14 Hori Patene Waiti ma Mangahauini 7 ,, (11 o Pepuere, 1918). ,, (11 o Pepuere, 1918). 15 Petera Paikea Mangahauini 7 16 Neri Maukau Mangahauini 7 „ (11 o Pepuere, 1918). 17 Haua Whakataka me Mere Karaka Pouaka Mangahauini 10 ,, (7 o Pepuere, 1918). 18 Taare Wherihi Nuhiti M „ (5 o Aperira, 1919). 19 Keepa Tamitere Tawhiti If (Waima) ,, (11 o Pepuere, 1918). 20 Heneri Kanoa, ara Materoa Tinirau Tawhiti If (Waima) ,, (11 o Pepuere, 1918). 21 Eru Taopirau Tawhiti If (Waima) „ (11 o Pepuere, 1918). 22 Ema Pahina Mangahauini 7 Te whakataunga i whakatauria ai nga kai-riiwhi mo Heni Tinirau, kua mate (25 o Noema, 1919). 23 Horiata te Rure Te whakataunga i whakaputaina ai he pukapuka whakamana kai-whakahaere mo nga taonga tinana o Rauaruhe Tokotoko, kua mate (18 o Hanuere, 1918). 24 Ngapare Kahaki me Atamira Kahaki Totaranui 2b me etahi atu Te whakataunga i whakaturia ai nga kai-riiwhi mo Ngatai Kahaki, kua mate, me te whakataunga i whakaputaina ai he pukapuka whakamana kaiwhakahaere mo nga taonga tinana o Ngatai Kahaki, kua mate (6 o Tihema, 1919).
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19200701.2.11
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 28, 1 July 1920, Page 483
Word Count
509Aperata Kooti Maori ki Tokomaru a te 26 o nga ra o Hurae, 1920. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 28, 1 July 1920, Page 483
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.