Nga Komiti Marae i whakaturia e te Kaunihera Maori mo te Takiwa o Matatua.
Tari mo nga Kaunihera Maori, Poneke, 3 o Hanuere, 1918. I RUNGA i te whakahaerenga o nga tikanga o tesiona 5 o te Ture Whakatikatika i te Ture Kaunihera Maori, 1903, kua whakaaturia mai kua whakaturia e te Kaunihera Maori o te Takiwa o Matatua nga Komiti Marae mo te Takiwa Kaunihera o Matatua e whai ake nei, hei whakahaere i roto i nga marae kua whakaingoatia; ko te mana o enei Komiti mo te tau 1918 :— Komiti Marae o Ohotu— Te Naiti te Ahuru (Tiamana). Hepi te Whaiti. Hori Pokai. Te Haruru Taahu. Komiti Marae o Omarumutu — Renata Hape (Tiamana). Honatana Porikapa. W. Waiapu. Te Hata Raikote. Tiaki Taka. Komiti Marae o Te Rahui— Te Kao Tamaikoha (Tiamana). Makutu Hakeke. Te Arohana te Rewa. Eretini Tapairi. Te Hike Wi.
Komiti Marae o Ruawhakatoro— Maui te Tawhi (Tiamana). Mapere Paiaka. Wharerakapa te Paoro. Te Kiri Tepuawhe. Komiti Marae o Waiwhau — Rikiriki Mehaka (Tiamana). Wire Mekoora. Ratana Ngahoro. Te Wiremu Ngahere. Te Atarau Mumuhu. Komiti Marae o Te Rere— N. Takoare (Tiamana). Poihipi Ngamoko. Paakau. Retiiratoru Wiremu. Te Haukainga Wi Akurangi. Komiti Marae o Maramamahue— Rewiato Horotiu (Tiamana). Netana Haunui. N. Tep*pu. Kohiti Horotiu. Te Kaka Aneheta. Komiti Marae o Te Rewarewa — Erueti Peene (Tiamana). Te Rauparinga te Hura. Te Natuku Hohapata. Akuhata te Kaha. Te Ahikaiata. Komiti Marae o Hekerangi — Moko Haerewa (Tiamana). Tene Neke. Mohi Toma. , Raerino Patupo. Wire Tangikena. Komiti Marae o Opape— Harihari Ranapia (Tiamana). Nikaere Apanui. Herewini Hoera. Te Kohi Ranapia. Whareraupo Papuni.
Komiti Marae o Waiaua. Te Ohorere Apanui (Tiamana). P. Tairua. Tanara Mihaere. Warana Mokomoko. Tokaroa. Komiti Marae o Waioeka— Hira Tai (Tiamana). Nehana te Waikorire. Te Uhitotara. Tawhaia. Pene Karatehe. Komiti Marae o Tauarau— Paora Rangiaho (Tiamana). Teiki Hawiki. Tupaea Rapaera. Maitaranui Rangiaho. Wharetini Watarawi. Komiti Marae o Wairaka— Te Tawhero Tuati (Tiamana). Te Keepa Tawhio. Tunoa Roihana. Keremete Merito. Hoone Riino. Komiti Marae o Rangitahi— Turanga Mauparaoa (Tiamana). Toetoe Parakiri. Te Iki Pouwhare. Takurua Parakiri. Rawiri Parakiri. Komiti Marae o Ngahina — Apihai Hauraki (Tiamana). Eru Matewha. Wikiriwhi Tangohau. Mi Tangohau.
W. H. HERRIES,
Minita mo nga Mea Maori.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19180110.2.8
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 1, 10 January 1918, Page 2
Word Count
360Nga Komiti Marae i whakaturia e te Kaunihera Maori mo te Takiwa o Matatua. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 1, 10 January 1918, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.