Panuitanga kua riro tetahi Whenua Maori hei Whenua Karauna i raro i Tekiona 368 me 380 o te Ture Whenua Maori, 1909.

Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 44, 17 September 1914, Page 687

Panuitanga kua riro tetahi Whenua Maori hei Whenua Karauna i raro i Tekiona 368 me 380 o te Ture Whenua Maori, 1909.

(1.5.) LIVERPOOL, Kawana. HE PANUITANGA. NOTEMA kua whakaritea, inter alia, e tekiona torn rau e ono tekau ma warn o te Ture Whenua Maori, 1909 (ka huaina i raro nei ko “taua Ture”), ka ahei te Karauna kite hoko i tetahi whenua Maori i runga i tetahi motini a nga tangata no ratou te whenua c noho huihui ana, a ina oti tetahi kanataraka hoko i waenganui i te Karauna me aua tangata e noho huihui ra, ka ahei to Kawana, i runga i te Panuitanga, kite whakatau ko te whenua i hokona peratia mai kua tau atu kite Kingi, a hei reira ka tino tau atu ki a ia, a ka noho hei whenua Karauna. A notemea kua meinga hei ture e tekiona toru rau e warn tekau o taua Ture ko nga tikanga katoa e mau i runga nei ka pa kite whakawhitinga whenua Maori mo te whenua Karauna. A notemea kua ata oti marire tetahi kanataraka i whakawhitingia ai te whenua Maori e huaina nei i roto i te Kupu Apiti Tuatahi ki tenei mo te whenua Karauna e huaina nei i roto i te Kupu Apiti Tuarua ki tenei. Na reira, i runga i te whakahaerenga mete whakatutukitanga o nga mana me nga kaha kua whakawhiwhia ki a au e tekiona toru rau e ono tekau ma warn me toru rau e wa.ru tekau o taua Ture, ko ahau, ko Arthur William de Brito Savile, Earl of Liverpool, te Kawana o te Tominiona o Niu Tireni, tenei ka panui ko te whenua e whakaaturia nei i roto i te Kupu Apiti ki tenei kua tau hei whenua Karauna a kua taka ki raro i te Ture Whenua, 1908. KUPU APITI TUATAHI. Katoa era piihi whenua; tuatahi, ko tera wahi o Taumatamahoe Nama 2b 2 Poraka, e takoto nei i roto o Poraka 111, IV, me VIII, Takiwa Buri o Taurakawa, tona nuie 540 nga eka, nui atu iti iho ranei. Nga rohe, kite tonga mete rato ko Whakaihuwaka Poraka, a kite raki mete rawhiti he rori; tuarua, ko tera wahi o Taumatamahoe Kahiti—A.

Nama 2b 2 Poraka, e takoto nei i roto i Poraka 111, Takiwa Ruri o Taurakawa, me Poraka XV, Takiwa Ruri o Mahoe, tona nui e 72 nga eka, nui atu iti iho ranei. Nga rohe, ki te tonga mete rato-ma-tonga ko Whakaihuwaka Poraka, kite rato-ma-raki ko tetahi atu wahi ano o Taumatamahoe Nama 2b 2 Poraka, a ki rawhiti mete rawhiti-ma-tonga he rori. —— KUPU APITI TUARUA. Katoa era piihi whenua ; tuatahi, ko tera wahi o Whakaihuwaka Poraka, e takoto mai nei i roto i Poraka 111 Takiwa Ruri o Taurakawa, tona nui c 400 nga eka, nui atu iti iho ranei. Nga rohe, kite tonga mete rato he rori, kite raki mete rawhiti ko Taumatamahoe Nama 2b 2 Poraka ; tuarua, katoa tera wahi o Whakaihuwaka Poraka, e takoto nei i roto i Poraka VIII, Takiwa Ruri o Taurakawa, tona nui e 8 nga eka, nui atu iti iho ranei. Nga rohe kite tonga me te rato he rori, kite rawhiti ko Taumatamahoe Nama 2b 2 Poraka ; tuatoru, ko tera wahi o Taumatamahoe Nama 2b 2 Poraka, e takoto nei i roto i Poraka XV, Takiwa Ruri o Mahoe, tona nui e 204 nga eka, nui atu iti iho ranei. Nga rohe, kite rato mete raki ko tetahi atu wahi ano o Taumatamahoe 2b 2 Poraka me tetahi rori. Nga rohe, kite tonga mete rawhiti ko tetahi atu wahi ano o Taumatamahoe Nama 2b 2 Poraka. He mea tuku i raro i te ringa o His Excellency te Right Honourable Arthur William de Brito Savile, Earl of Liverpool, Knight Grand Cross of the Most Distinguished Order of Saint Michael and Saint George, Member of the Royal Victorian Order Kawana, Tino Rangatira o te Tominiona o Niu Tireni me nga Motu kei raro i tona mana ; he mea whakaputa i raro i te Hiiri o taua Tominiona, i te Whare o te Kawana, 1 Poneke, i tenei te tekau ma tahi o nga ra o Hepetema, te tau o to tatou Ariki kotahi mano e iwa rau kotahi tekau ma wha.

W. H. HERRIES,

Minita mo nga Mea Maori. E te Atva tohttngia te Kingi !