Kooti Whenua Maori ki Kihipane, a te 1 o nga ra o Okbtopa, 1900.
“Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894.”
Tari Kooti When.ua Maori, Kihipane. HE panuitanga tenei kia mohiotia ai ka tu te Kooti Whenua Maori, ki Kibipane, a te 1 onga ra o Oketopa, 1900, ki te whakawa ki te uiui hoki i nga tikanga o nga tono e mau ite Kupu Apiti i raro iho nei. Ki te kore te Kooti etu
a tana ra ka tu a muri tata atu inajwatea i etahi atu o ona rarurau. I tuhia i tenei te 31 o nga ra o Akuhata, 1900.
NA
HONE PURUKINI,
Kai-Rehita
[Kihipane, 00-30.]
Nama. Te Ahua o te tuku. Te ra i hainatia ai. Te ingoa o te whenua. Nga ingoa o nga tangata e whai < tikanga ana ki Sana whaKahaerenga. 657 Mokete o te Riihi me nga Beti (3-139) 3 o nga ra o Akuhata, 1900 Haiti 174 .. Rawiri Karaha me Mihi Pahura ki a J. Goleman. 658 Hoko (3-142) .. 16 o nga ra o'Maehe, Puhatikotiko 5b2 Hahipene Turoa, Ripeka Paraone® 1900 Ngawiki Kuri, Maata Haua, me 659 Mokete o te Riihi me nga Reti (3-139) Hoko (3-142) .. Hoko (3-142) ... 3 o nga ra o Akuhata, 1900 16 o nga ra o Maehe, 1900 7 o nga ra o Hurae, Waihora Nama 2b1 .. Mahanga Ahuroa, ki a E. F. Devery, J. Devery, me C. Devery. Wharepapa Tawhiao, Rutene Ahuroa, 1900 Kaiti 174 Puhatikotiko 5b2 Waihora Nama 2b1 .. Rawiri Karaha me Mihi Pahura ki a J. Coleman. Hahipene Turoa, Ripeka Paraone, Ngawiki Kuri, Maata Haua, me Mahanga Ahuroa, ki a E. F. Devery, J. Devery, me C. Devery. Wharepapa Tawhiao, Rutene Ahuroa, Rawinia Ahuroa, me Oriwia Tawhiao, ki a E. J. Gray. .... . .. ki a E. J. Gray. • TONO KIHAI I OTI I ARA WHAKAWAKANGA. ARA WHAKAWAKANGA. .660 Mokete (3-118) .. ' - .. 15 o nga ra o Hune, Whangara K Heni Korukoru ki a A. Lardelli. 1899 Whangara K Heni Korukoru ki a A. Lardelli. r;" . 1899 - ■ HE TONO HOU TENET. 661 Hoko (3-142) ... 2 o nga ra o Akuhata, Kaiti 332b .. Wiremu Potae ki a A. F. Bridges. 1900 Kaiti 332b .. Wiremu Potae ki a A. F. Bridges.
KUPU APITI. Tono kia Whakatuturutia nga Tukunga Whenua
( - Mama,' Xai-tono. Te ingoa o te whenua. 662 Tamihana Waitatakina (3-223) Nukutaurua Nama 2. 663 Tamihana Waitatakina (3-224) ' . Nukutaurua Nama 3. 664 Mere te Iri Kohai me.etahi atu (3-214) Tawapata Tonga 3, 4, 5, 6, me 7. . , . • 665 Tamehana Tieke (3-225) .. . Tawapata Tonga 3, 4, 5, 6, me 7. 666 H. Williams me etahi atu (17-300) Whatatutu B3a.
Tono Whakawa Wehewehe.
Kama. Kai-tono. Te ingoa o te whenua. Te Moni. ' 667 Te Komihana mo nga Whenua a te Karauna (S.C. 149) Orangitirohia . . £25 18s. 7 • <
Tono i raro i Tekiona 65 o “ Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894,” kia mahia e te Kooti he Ota mo nga Moni Utu Ruuri.
Sama.’ Kai-tono. Te ingoa o te whenua. \ ' 668 Karaitiana te Eke me etahi.atu (Mis. 3-225) .. Kaiti 313 2e.
Tono kia Wetekia te Here.
Naxna. Kai-tono. Te ingoa o te whenua. Nga rohe. « • 669 Winiata Moeau, Ruihi Tawai, me Katerini Papakai (8-406) Poukokonga Ka timata i a Matakaka i te taha ki te Hauauru, ka reretono i te taha o te taiapa ka pa atu ki te peeke o te rori, e rereana i waenganui o Tuaraki, • peeke o te rori, e rereana i waenganui o Tuaraki, ka whati i konei ka rere atu ki Mangamimiha, ka pa atu ki reira, ka whati i konei ka rere atu ki te tahuna, ka whati ano i konei ka ahu whakateita ka rere i runga tahuna, i te awa tahito o Kopututea, ka tae ki te hangaitanga ki Otiere ka whati i konei, ka rere atu ka pa ki te taiapa a Anaru Ratapu, ka ahu whaka-te-tonga ka tae ki te ritenga • ; ' : mai o Oweta Pa, ka whati i konei, ka rere atu ki te pa atu ki reira, ka whati i konei ka rere atu ki te tahuna, ka whati ano i konei ka ahu whakateita ka rere i runga tahuna, i te awa tahito o Kopututea, ka tae ki te hangaitanga ki Otiere ka whati i konei, ka rere atu ka pa ki te taiapa a Anaru Ratapu, ka ahu whaka-te-tonga ka tae ki te ritenga mai o Oweta Pa, ka whati i konei, ka rere atu ki te kainga o Winiata, ka whati i konei ka rere atu ki Matakaka. 670 Winiata Moeau, Nepia te Atu, me Ruihi Tawai (8-405) Kaupapa Ka timata i te peeke o Otahu, i te rori nui o Kuini ka rere tonu i te rori, te urupa i Puhanui, Kaikohe, Te Rae o-te-Whakaaaiki, Te Huatepokatae, ki te teihana o Takena Pereiha, kai whati ka rere atu ki ■ te taiapa a Wiremu Kirini, ka whati i konei, ka Ka timata i te peeke o Otahu, i te rori nui o Kuini ka rere tonu i te rori, te urupa i Puhanui, Kaikohe, Te Rae o-te-Whakaariki, Te Huatepokatae, ki te teihana o Takena Pereiha, ka whati ka rere atu ki te taiapa a Wiremu Kirini, ka whati i konei, ka ahu whaka te ita rere tonu i te taiapa te hangaitanga ki Otahu, ka whati ka ahu ki te Tonga, ka pa atu ki to raua peeke tahi ko Otahu, ka rere atu ano ki te rori, haere tonu i te raina o Otahu, ka tutuki atu ki te timatanga.
Tono Whakawa Take Paanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19000906.2.7
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 38, 6 September 1900, Page 246
Word Count
907Kooti Whenua Maori ki Kihipane, a te 1 o nga ra o Okbtopa, 1900. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 38, 6 September 1900, Page 246
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.