Kooti Whenua Maori, ki Otaki, a te 2 o nga ra o Maehe, 1896.
“ Te Ture Kooti W henna Maori, 1894.” Tari Kooti Whenua Maori, Poneke. HE panuitanga tenei kia mohiotia ai ka tu te Kooti ki Otaki, a te 2 o nga ra o Maehe, 1896, kite whakawa ki te uiui hoki i nga tikanga o nga tono e mau i te Kupu Apiti i raro nei. Ki te kore te Kooti etu a taua ra ka tu a muri tata atu ina watea i etalii atu o ona raruraru.
I tuhia i tenei te 29 o nga ra o Hanuere, 1896. NA
TE HONEHANA,
Kai-Rehita. [Wellington, 96-12.] KUPU APITI.
He Ota i raro i te Tekiona 13 o “ Te Titre Whakatikatika, 1889, i nga Ture Kooti, Whenua Maori.” I roto i te Kooti Whenua Maobi o Niu Tireni. I runga i te mea mo Wharekaka Poraka, i runga hoki i te tono a Patera Rangi i raro i te Tekiona 13 o “ Te Ture Whakatikatika, 1889, i nga Ture Kooti Whenua Maori.” Notemea i tukua atu e ahau, e te Tumuaki Kai-whakawa o te Kooti Whenua Maori, te tono kua whakahuatia i runga ake nei ki a Hemi Puutu (James Booth), Kaiwhakawa o te Kooti, kia uiuia kia whakaputaina hoki he ripoata: A notemea kua whakahaerea e taua Hemi Puutu, raua ko tetahi Ateha, taua tikanga uiui, i Uawa (Tolago Bay), i te i 29 o nga ra o Nowema, 1895, a kua puta hoki tana ripoata : < A notemea i runga i taua uiuinga kitea ana i uru te ingoa o < taua Patera Rangi ki roto kite rarangi ingoa o nga tangata i kitea e whai take ana kite whenua, ara ki Wharekaka Poraka, i te wa i whakawakia ai nga take paanga ki taua |
whenua, a i runga i te pohehe mahue ana tana ingoa ki waho o te Ota a te Kooti mo nga take paanga i whakawakia : A notemea i runga i te mahuetanga o tona ingoa ki waho kei te pa he mate ki taua Patera Rangi : Na, hei whakatika i taua pohehetanga, a i runga hoki i te mana kua tukua mai ki ahau e te Tekiona 13 kua. whakahuatia i runga ake nei mo runga mo taua keehi, ka whakahaua nei e ahau kia whakatikatikaia taua ota a te Kooti mo nga take paanga ki taua poraka, ara te Ota i tuhia nei i te 21 o nga ra o Hurae, 1876, ara ko te whakatikatika tenei i taua Ota me whakauru atu e ingoa o taua Patera Rangi ki roto, kia tu ko ia tetahi o nga tangata no ratou te poraka, a ko taua whakatikatinga, mo runga mo te tikanga o te wehewehenga o taua poraka, me mana mai i te ra ano i tuhia ai taua Ota, ano nei no te tuatahi mai ano i whakaurua ai tona ingoa ki roto kite Ota. Ka whakahaua nei hoki e ahau kia panuitia tenei Ota aku ki roto kite Gazette mete Kahiti I tuhia i tenei te 24 o nga ra o Hanuere, 1896. H. P. REWI, Tumuaki Kai-whakawa.
Nama. Kai-tono. Te ingoa o te whenua. Te tangata kua mate 1101 Hemi Rimunui (0. 144-11, 6/101).. Tekiona B, Poraka XII., Takiwa Ruuri o Mount Robinson (Mana-watu-Kukutauaki 2d, Rota 12, Wahanga B) Paranihi Rimunui. 1102 Tere Maihi (0. 558-49, 6/101) Te Reureu Mere Paea.
Tono Whakatu Kai-riiwhi ki nga Paanga Whenua.
Nama. Kai-tono. Te tangata kua mate, nona nga taonga. 1103 Hemi Rimumii (P.E. 212-1, 1/88) Paranihi Rimunui.
Tono Whakatu Kai-riiwhi ki nga Taonga.
Nama. Kai-tono. Te ingoa o te tangata kua mate. 1104 Makere Ranapiri (P. 221-1, 1/102) Taniera Rehua. 1105 Raniera Erihana (P. 191-1, 1/88) Ahipane Marangai. 1106 Te Ara Takana (P. 190-1, 1/87) Taimona Pikauroa. 1107 Rangirea te Konga (P. 226-1, 1/103) .. Mekeruki te Wakaewa.
Tono Pukapuka Whakamananga Wira.
Nama. Kai-tono. Te ingoa o te tangata kua mate. Te ingoa o te tangata e whakahe ana. 1108 1109 Thomas Fraser Richardson (P. 178-1, 1/81) Hoani Meihana te Rangiotu (92-1778) Pita te Keremihana Raita te Manewha Hana Witana. Rikihana Tarure me efehi atu.
Tono Pukapuka Whakamananga Wira.
Nama. Kai-tono. Te Tangata kua mate nona te Wira. 1110 Hautu Hemi (P. 215-1, 1/99) Hemi Matiaha.
Tono Pukapuka Whakamana Kai-whakahaere i raro i te Wiba.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18960130.2.11
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 4, 30 January 1896, Page 42
Word Count
713Kooti Whenua Maori, ki Otaki, a te 2 o nga ra o Maehe, 1896. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 4, 30 January 1896, Page 42
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.