“Te Turn Wkakatikatika 1889 i nga Ture Kooti Whenua Maori."
HE whakaaturanga tenei na John Studholme kuao, William Paul Studholme, me Joseph Francis Studholme, o Owhaoko, kaimahipaamu-hipi, e kereeme ana kua riro mai i a ratou i runga i te hoko nga paanga katoa o Renata Kawepo, Anaru Wanikau., Harata Hokahoka, Kaingakore, Te Amapo Mina, Wiremu Paraotene, Karena Taniwha, Rori Te Oi, Hopa te Auraki, Ana Maata Kato, Renata Kawepo (kai-tiaki mo Heta Hakiwai, Hoani Hakiwai, Wi Hakiwai, Ka Hakiwai, Kirungaaki Hakiwai me Hakiwai), Waata Rakaiwerohia, Waipu te Moata, Meri Tawhara, Te Manaotawliaki, Riria Te Rere, Tauria Paraotene, Harata Keokeo nga tangata no ratou tera piihi whenua katoa kei Patea ki Uta ko tetahi wahi o taua whenua kei roto i te Takiwa Porowinitanga o Haaki Pei, ko tetahi wahi kei roto i te Takiwa Porowinitanga o Poneke, e puritia ana e taua hunga Maori i runga i nga ture Maori, e huaina ana taua whenua ko “ Te Poraka o Mangaohane,” me nga paanga hoki o Te Oti Pohe, Rawinia Wanikau, Kohatu Rawiri, Pukapuka Rawiri, e huaina ana i etahi takiwa ko Pukapuka te Oti, Iwikau te Heuheu, Hawaroira Heperi, Wiania Renata, Rena Maikuku, Renata Kawepo (kai-tiaki mo Wakapu Tukiawaho), Katarina Hira Tuketerangi, Waata Rakaiwerohia, Waipu te Moata, Renata Kawepo, Anaru te Wanikau, Meri Tawhara, Te Manaotawliaki, Renata Kawepo raua ko Wiremu Paraotene (kai-tiaki mo Rawiri te Hoeroa me To Mate Tahuna), Harata Hokahoka, Atareta Kaingakore, Watarawhi Hohaia, Te Amapo Mina, Wiremu Paraotene’ Riria te Here, Tauria Paraotene, Rora te Oi e huaina ana i ctahi takiwa ko Te Oi, Harata Keokeo, Hopa te Auraki me Maata Kato me Renata Kawepo (kai-tiaki mo Heta Hakiwai, Hoani Hakiwai, Wi Hakiwai, Ka Hakiwai, KiruHakiwai, me Hakiwai) nga tangata no ratou tera pnhi whenua katoa e purutia ana i runga i nga ture Maori, kei Patea ki Uta kei roto i te Takiwa Porowinitanga o Poneke e huaina ana ko “ Te Poraka Nama 1 Mangaohane,” kua waiho e ratou, i te 16 o nga ra o Hepetema, 1890, kiteTari o te Kai-Rehita o te Kooti Whenua Maori ki Poneke te wahi i whakaritea e nga Komihana i whakaturia i faro i te tekiona 20 o te Ture i whakahuaina i runga ake nei, he tono pera meta taua Ture me o nga Komihana i tohutohu ai kia tirotirohia e ana Komihana nga mea katoa e pa atu ana ki taua hokonga mete rironga o nga paanga ki taua whenua.
He panui hoki tenei kua waiho e matou kite Karaka o te Kooti Takiwa o Nepia, nga tauira o ana tono me era atu tuh.ituh.inga ota a te Kooti whenua Maori me era pukapuka katoa e waiho ana e matou hei tuunga mo ta matou kereeme. Tera e whakina aua pukapuka, aha ranei, ki nga'tangata e hiahia ana kia kite. Kahore he utu mo te whakaaturanga mai i aua pukapuka. A he whakaaturanga hoki tenei ki nga tangata e hiahia ana ki to whakatete i ta matou tono me whaaki i o ratou hiahia ki to whakatete me nga take o a ratou whakatete ki nga Komihana i roto i nga ra tekau ma wha i mua atu o te ra e whakaritea ana hei whakarongohanga i ta matou kereeme. Ko aua kupu whakatete me aua notihi me pera te whakahaere i nga kupu meta nga Komihan i whakarite ai.
He whakaaturanga ano hoki tenei ko te wahi hei tukunga hei haringa pukapuka aha ranei ki a matou ko te tari o H. A. Cornford, Roia kei te taone o Nepia. He mea tuhi i te 20 o Hepetema, 1890. JOHN STUDHOLME, Kuao, WILLIAM PAUL STUDHOLME, me JOSEPH FRANCIS STUDHOLME, Na o ratou Kaiwliakahaere, na Te Pere, 521 Kare, me Am ata.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18901002.2.9
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 44, 2 October 1890, Page 225
Word Count
618“Te Turn Wkakatikatika 1889 i nga Ture Kooti Whenua Maori." Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 44, 2 October 1890, Page 225
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.