HE PANUITANGA.
Mo etahi piihi Whenua kia Wahia.
Tari o te Kooti Whenua Maori, H-p -n . . Akarana, Akuhata 4, 1882. .E 1 amntanga tenei kia mohiotia ai, ko a te nohoanga o tenei Kooti ki Katatana, i te Takiwa o Wairarapa, a te 6 o nga ra o Hepetema, 1882, te whakarangona ai nga tono a nga tangata e mau nei o ratou ingoa i te rarangi tuatahi, kia wahia kia roherohea nga whenua i roto i nga Karauna Karaati e mau nei nga ingoa i te rarangi tuarua, ko te Takiwa kei te rarangi tuatoru.
Na
Tiki,
Rehita o te Kooti.
Ko nga ingoa o nga tangata i tono kia wahia te whenua. Te ingoa o te whenua i tonoa kia roherohea. Te Takiwa. Ahitanga Matenga Te Kopi Wairarapa. Ihaia Whakamairu, Hapeta Te Hopu, Makere Waito, Te Kahu Wairarapa. Ihaia Koko Ihaia Whakamairu, Te Teira, Onehimu, Hori Te Huki Wairarapa. Ihaia Whakamairu, Te Teira, Onehimu, Hori Te Huki <Te Ngutukoko Te Ngutukoko Wairarapa. Mereana Wi Tinitara, Marakaia Tawaroa, Wiremu Te Pairau ... Mahitaone, Wairarapa. Kingi Tamawheti Hocni Te Torn Rangitakaiwaho, Te Paraone Pahoro, Te TJruokakite South... Te Uruokakite South... Wairarapa. Hocni Te Toru Rangitakaiwaho, Te Paraone Pahoro, Wairarapa. Hori Taha, Makere Waito, Kereopa Te Hoko, Mrtiaha Mokai Matia Wairarapa. Paraene Pahoro Wairarapa. Matia Eramiha Takitakitu Makiri Wairarapa. Hapeta Whakamairu Makiri Wairarapa. Mangatainoka Nama 3 W airarapa. Irihapeti Whakamairu ... Mangatainoka Mama 2 a Wairarapa. Rawinia Whanoka Mangakuta ... Mahitaone. Hoani Rangitakaiwaho Te Toru, Te Paraone Pahoro, Mangakuta ... Mahitaone. Purakau ... W airarapa. Ripeka Ihaka, Hemi Matiaha, Ramari Eramiha Te Paraone Pahoro, Ripeka Ihaka, Hemi Matiaha, Wairarapa. Te Paraone Pahoro, Ripeka Ihaka, Hemi Matiaha, Papawai Papawai Wairarapa. Ramari Eramiha, Hoani Rangitakaiwaho Te Toru Erihapeti Whakamairu, Karaitiana Korou, Hapeta Okurupatu ... Wairarapa. Whakamutu, Hera Te Uira, Ketura Hataraka, Wiremu Tinitara, Te Kaewa, me etahi atu 1
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18820822.2.6
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 23, 22 August 1882, Page 132
Word Count
300HE PANUITANGA. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 23, 22 August 1882, Page 132
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.