KORERO MO TE WEROWEROHANGA MO TE MATE KOROPUTAPUTA.
Ko nga leupu i raro iho nei he mea tango mai i roto i te Karere Maori, i taia i te 31 o nga ra o Maehe, 1856.
Kua tini nga taanga kite “ Karere Maori ” i nga korero mo nga painga e whiwhi ai nga tangata i te Werowerohanga mo te mate Koroputaputa; a ka kotahi pea tau ka ka pahure i te rongonga ai o te tangata Maori kua whakatakotoria e te Kawanatanga he tikanga e ahei ai nga tangata katoa te rongoatia mo tenei mate. Ko tetahi hoki tenei o nga tino mate whakangaro i nga iwi katoa o te ao. He whakamaharahara tenei ki nga Maori, kia hurihurihia marietta tenei tikanga; kia kanaka e akiritia kuwaretia nga kawenga aroha ki a ratou. Kanaka ano hoki e whakawhirinaki ki runga ki nga whakaaro pohehe ; kei mea hoki, “ Ahea rate puta ai, inahoki kua roa ke te rongo o tenei mate.” Ko te Pakeha kua kite i te he o tenei tu korero ; kua matau hoki ia ki nga putanga mai o tenei mate e haere hiina ana. Hei nga wahi
ano e tino moe ana nga maharahara o te tangata ko tona wa pea tena e puta mai ai. Kia mataara tonu ra, e kore hoki e mohiotia te ra o tona putanga mai.
Kei mea koutou e. mamae te tangata i te Werowerohanga; kei whakarongo ki a etahi e ki ana kihai pea i nui ake te mamae o te Koroputaputa i to te rongoatanga. Ki te kore hoki e pupuhi, e whero, e kore e taea te whakawhirinaki ki runga ki tena hei arai mo te mate whakamataku. Ahe kuware anake ano te tangata e mea kia whakaritea te mamae o te Werowerohanga ki to te Koroputapu. Ahakoa ra mamae te kawenga a te rongo, ko te ringa kau i whakapirihia ai ; tena ko te Koroputaputa kapi katoa te tinana o te tangata i te mamae, i te pupuhi. Ngaro katoa te hiri i te mate riaouau. Ite tini o nga paanga o tenei mate, pura ana nga kanohi i te pupuhi o nga kamo : a kite orate turoro kapi katoa ia i te putaputa, a he mea ano ka matapo tonu nga kanohi.
Mo konei ra, e hoa ma, ahakoa kore pea e pa mai tenei mate, e hara ia nei i te mea tika kia rap a nga tangata katoa kite rongoa e ora ei ratou ana puta mai ia ? He mea hoki ra, e ngawari ana te whakapiringa o lenei rongoa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18810830.2.3
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 24, 30 August 1881, Page 159
Word Count
426KORERO MO TE WEROWEROHANGA MO TE MATE KOROPUTAPUTA. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 24, 30 August 1881, Page 159
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.