PANUITANGA.
HE Panuitanga tenei kia mohiotia ai, kei te nohoanga o tenei Kooti ki Tauranga, ate 29 o nga ra o Oketopa, 1879, te whakawakia ai te take o nga tangata e man nei o ratou ingoa ite rarangi tuatahi y ki nga piihi whenua o nga tangata kua mate, e man nei o ratou ingoa ite rarangi tuarua, ko nga piihi whenua kei te rarangi tuatoru. Mehemea kua tuhituhia pukapuka Wira ete tangata mate, ma te Kaitono e kawe mai taua Wira kite Kooti, kia kite te Kaiwhakawa, kia tau tika ai te whenua i runga ite hiahia ote tangata mate.
Akarana, Oketopa 4, 1879.
Na
Tiki,
Tino Kaituhituhi.
Kote ingoa o te tangata e ki ana kia taka mai ki a ia te whenua. Ko te ingoa o te tangata i mate. Ko te ingoa o te whenua. Kirimaene Tame 1 Motuhoa. Motuhoa. Kirimaene Hamuera Te Heheu ... ... Omokoroa, Tekihana 151. Tako Hamuera me Kereama HamuHamuera Te Heheu Omokoroa, Tekihana 151. era Purangataua Te Kuka Motuhoa. Ngapire Marata Moananui Kereti Te Moananui Tahawai Nama 13, 14. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki Te Pakira. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki Te Pakira. Te Moananui Tukaki Mokaiwhakarahi. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki Whakarongotukituki. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki Waipuna. Ngapire Marata Moananui Te Moananui.Tukaki Te Murupo. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki ... bPI Whakatopo. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki Te Kanga. Akuhata Te Ninihi ... Te Ninihi Pawharangi, 32 eka. Matin Te Pewa Tomo Panepane, 143 eka. Matin Te Pewa Tomo Ohauiti. Matiu Te Pewa Tomo Otumoetai. Te Aria Te Ngaruwhati Te Mira. Ngatupara Hohepa Tangatahou Motuhoa. Te Aria Te Awhi Omanu. N. Kirimaene Te Kuka ... BP] Tame Mohorangi Motuhoa. Ngapire Marata Moananui Te Moananui Tukaki Tutaetaka.
Ko te ingoa o te tangata e ki ana kia taka Ko te ingoa o te tangata • Ko te ingoa o te mai ki a ia te -wlienua. Ko te ingoa o te tangata i mate. • Ko te ingoa o te ’wlienua. Ngapire Marata Moananui ,... Te Moananui Tukaki ... • Te Awakokopu. Motukura ... - Te Kuka Te Karauna. airfax Johnson Hare Pepeka Hotene .... Tekihana 12, 93, Te Papa. Heni Takimoan a Kotero... AVi Kotero Kota 23, Parihi o Katikati. Humana Tamaiti 'Humana Te Kuatawa Matapihi Kama 1. Hohepa Maitaru ... AViremu Tamehana ... Kota 212, Parihi o Te Papa. Ngatai AViniata Te Moananui Tukaki Te Kuka Hare Pepeka Hotene Wi Kotero Humana Te Ruatawa AViremu Tamehana Hori Winiata ... ... ' ... Te Awakokopu. Te Karauna. Tekihana 12, 93, Te Papa. Bota 23, Parihi o Katikati. Matapihi Nama 1. Rota 212, Parihi o Te Papa. Nama 227, Devonport Kori.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18791016.2.8
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 36, 16 October 1879, Page 161
Word Count
429PANUITANGA. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 36, 16 October 1879, Page 161
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.