HE PANUITANGA
Ki nga tangata e whai take ana kite whenua, kia mohiotia ai te wahi mete ra etuai te Kooti hei whakawa i o ratou take. NA, he Panuitanga tenei kia mohiotia, ai, ko te take a nga tangata no ratou nga ingoa e man nei i te rarangi tuatahi i raro nei, ki nga piihi whenua e man nei ite rarangi tuarua, ka whakawakia a te 17 o nga rap Tihema, 1873, e te Kooti Whakawa Whenua Maori, ki Hamutana, Waikato. Ko nga tangata katoa e whai tikanga ana mo ana whenua me haere ki reira. Ka oti te whakawa, ka puta te Karauna Karaati kite hunga i kitea tona tika ete Kooti; heoi ano he tino whakaotinga tena; ekore rawa e tika kia peke mai tetahi tangata ki muri.
Jlooti Whakawa W henna Maori, Akarana, Oketopa 21, 1873.
Na
Tiki,
Tino Kaituhituhi.
Ko nga ingoa o nga tangata no Nga ingoa o nga whenua ratou nga piihi. Nga rohe, Nga ingoa o nga whenuaKo te takotoratou nga piihi. me te Takiwa hoki. me te Takiwa hoki. Nga rohe. 'Ko te takotoranga o te Mapi. Paratoenga, Kereti Te Moananui, Taraiti Te Mangawhero, e tata ana Te Rohe o te Marangai, kei te rohe a Te Kawana i runga i te rohe o Turac3 03 ki Waihou Bangihau, Hiroa, Nganga [Tauranga?]~ Te rohe ki to c3 kuku, Te Arihi, TaHauauru kei te raina o Turangaomoana S £ • ruke, Te Kahone, Rangi Waihoroa, Merania, Tarapuhi A O d d Pirihi Tomonui, Te HiHangawera, e tata ana Ko te rohe ki te Marangai ko te whenua 5 ° § amo, Hohaia Ngahiwi, Ngarama Kaki, Henry Nicholas, Louisa Nicki Piako o te Kawanatanga, ko Te Mimi hoki; .r-i % A ko te rohe ki te Tonga ko Motumaoho ; ko te rohe ki te Hauauru ka timata i c3 H H g holas, James Nicholas, "William Nicholas, Albert Nicholas, George Te Manuka tika tonu ki Uhitikahu; ko te rohe ki raro ka tika ki Huru-huru-o-te-mawai, Ruahorehore, Mam3 C3 rj Nicholas, George Crummer Mangawhero, e .tata ana ki Waihou Hangawera, e tata ana ki Piako Te Bohe o te Marangai, kei te rohe a Te Kawana i< runga i te rohe o Turanga [Tauranga?] -Te rohe ki te Hauauru kei te raina o Turangaomoana Ko te rohe ki te Marangai ko te when.ua o te Kawanatanga, ko Te Mimi hoki; ko te rohe ki te Tonga ko Motumaoho ; ko te rohe ki te Hauauru ka timata i Te Manuka tika tonu ki Uhitikahu; ko te rohe ki raro ka tika ki Huru-huru-o-te-mawai, Buahorehore, Mangamutu, Te Baupo, Te Aka, Wiri, Te a £ Kauri, Te Rekareka, Hangawera, Mangakiakia cs te pJ £ ■ S J ® s ■"S 0 P* Cj .2 M EL, <3 T; EH -H h «a - J g. . ® .rM M o -
Ko nga ingoa o nga tangata no ratou nga piihi. Nga ingoa o nga -whenua me te Takiwa hoki. Nga robe. Ko te takotoranga o te Mapi. Wini Kerei Te Whetuiti Taukoro, e tata ana ki, Ka timata i Whakateremoki, ka rere i Hangawera ana ki Ka timata i Whakateremoki, ka rere i - roto i te awa o Piako kia tae ki te -Hangawera roto i te awa o Piako kia tae ki te kongutuawa o Mangahaumia, ka huri ki roto ki te awa o Mangahaumia, ka ■S " rere ki Te Uku, ka whati ki te Mimi, rere ki Te Uku, ka whati ki te Mimi, ka rere ki Te Puke, ka whati i konei, pl ka hoki ma te rohe o Motumaoho ki • ka hoki ma te rohe o Motumaoho ki Te Pirihi Tomonui, me te timatanga ki Whakateremoki a Te Mimi, e tata ana ki te timatanga ki Whakateremoki a ana ki Ki te Turaki na te whenua o Te Kuini; Ki te Turaki na te whenua o Te Kuini; w w etahi ahi. Motumaoho ki te Hauauru na te rohe o Hanga- • r—1 wera, ka rere ki Kaikahanui, ka whati pT ki te Marangai ma te rohe o Taukoro, A" p ka hoki ki te timatanga ki Te Uku ki a Mangahamia; Kua oti tenei whenua H Te Raihi, Tuwhenua, PeMangahamia. Kua oti tenei whenua te ruri, kei te Tari te mapi cS b Hungahunga, e tata ana Timata i te akinga o te rohe o WaiharM netito, Kereama, Riki, ki Matamata rakeke ki Turahgaomoana, ka haere i rP . me etahi atu te rohe o Turangaomoana, me te rohe o nga whenua kua. retia kia Hohaia, M Pakeha, tae noa ki terohe o te whenua Q ‘ i hokona ki te Kawanatanga, Te UrnCD hau, haere tonu ma te awa-o Waitoa, s . tae noa ki te rohenga atu kia Ngati- • maru, ka ahu ma te rohe o ta Ngatitn maru, ka ahu ma te rohe o ta Ngatimaru tae noa ki te rohe i te taha ki -2 - raro o Te Aroha, ka ahu ma te repo o raro o Te Aroha, ka ahu ma te repo o hci Mangapouri i te taha ki te Marangai • A’AlX AJ OM J U IA A A A LV LLU11CL 1X1 LL> -LY_L £L1 Ctrl 1 E- 1 i'll 1 ma te rohe o Waiharakeke tae noa ki . g o Teni Ponui,_ Hoani Heite akinga ki Turangaomoana, ka huri -2 Kerihoni, e tata ana ki Kua oti tenei whenua to ruri hei, Hauoira Kerihoni, e tata ana ki te akinga ki Turangaomoana, ka huri Kua oti tenei whenua te ruri Hamutana © Puuia, Tame Kaka, me etahi atu Te Tatua-o-Haua, e tata ana ki Piako Ko nga rohe o tenei whenua kei te mapi c3 P Paratoenga, Kereti Te Waiharakeke, e tata ana Te rohe ki te Marangai kei te rohe o te Moananui, Taraiti Te Kawanatanga i runga i te rohe o TauWaiharakeke, e tata ana P Te rohe ki te Marangai kei te rohe o te Moananui, Taraiti Te Kawanatanga i runga i te rohe o Tauki Waihou GJ Rangihau, Hiroa, Ngaranga. Te rohe o te Hauauru kei te . & kuku, Te Arihi,Taruke,raina o Turangaomoana £ kuku, Te Anhi/Taruke, Te Kahone, Rangi raina o Turangaomoana S3 bD p W aihoroa, Merania, o -i- ova ct Lilli j me etahi L LL o ’Eh Wini Kerei, Te Whetuiti, Waihongi, e tata ana ki ana Ka timata i Paepaeti, ka ahu ki te HauPh 0$ ki Ka timata i Paepaeti, ka ahu ki te Haume etahi atu Piako auru ka puta ki Waiharakeke ko Ma- ■ „ ngakahikatoa, ka ahu ki te Tuaraki, ngakahikatoa, ka ahu ki te Tuaraki, tdD bJD R ka haere i te awa o Waiharakeke, ka tae ki te Ngutu-o-te-kokoreke, ka c3 CD • r—< whati ki te Marangai ka rere ki Te r—< ■ Whare-o-Whanue, ka ahu ki te tino h - f Whare-o-Whanue, ka ahu ki te tino Marangai Te Rau-o-te-mapau, ka rere \ ki Waihongi, ka whati ki te Tonga, ka M Marangai Te Rau-o-te-mapau, ka rere ki Waihongi, ka whati ki te Tonga, ka . rere ki Paepaeti, ka tutuki ano ki te ■ ' ' ' -■ ’ "AStimatanga mai Piripi Whanatangi Motukorea ... He motu kei te awa o Waikato timatanga mai He motu kei te awa o Waikato *
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18731122.2.5
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 18, 22 November 1873, Page 70
Word Count
1,173HE PANUITANGA Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 18, 22 November 1873, Page 70
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.