Page image

Te Haerenga Mai o Te Maori (He mea kohikohi i nga korero a Te Rangihiroame era atu matauranga na M. Winiata, M.A., Dip.Ed.)

TE KAUPAPA KORERO TUARUA—HEKENGA MAI KI AOTEAROA I whakataki iho a tatau korero, i te Pukapuka o te hui tuatahi, mai i te hanganga o te tangata tae noa ki te haerenga mai o nga tupuna o nga Porinihana (Polynesians) ki te Moana-nui-a-Kiwa. I wananga tatou i nga whakamarama o te Pukapuka a Moromona, i te korero a te Pakeha matauranga o Nowei, a inga Whakaaturanga hoki a Te Rangihiroa. Ka kite tatou ko te tokomahanga o nga Matauranga Pakeha a me nga tupuna Poronihana e tohu katoa ana ki te Hauauru, kaore ki te Rawhiti ara ki nga takiwa o Ahia kaore, ki nga takiwa o Amerika i te kainga i tupu mai ai tenei iwi te Poronihana. Otira kaore i hangai tuturu iau te whakaatu ki tana kainga i haere mai ai, engari i penei na—i Inia pea ara i era takiwa, i te mea kaore he pukapuka tuhi tuhi o aua wa. Tenei te whakarapopotanga o etahi korero: (1) Ko Paahi Mete (Percy Smith) tetahi Pakeha i whanui tana rapu i te tupunga mai o nga Poronihana. I tuhia e ia ana korero ki tana pukapuka, ingoatia ana e ia ko “Hawaiki” Ki a ia i tupu mai nga Poronihana i te Ganges Valley, ara i Inia. Tena etahi iwi i pakanga mai ki a ratou i reira ko nga Ereana (Aryans). I whaia haeretia e Paahi Mete i nga whakapapa me nga korero tawhito o Rarotonga. Kei roto i aua korero e whakaatu ana, he rangatira no mua ko Tuterangimarama te ingoa. He rangatira no atia-te-varinganui, i noho ia i nga wa o te tau 450 i mua i te whanautnga o Te Karaiti. Na, ko te VARI e ahua tata ana ki tetahi kupu no te reo, Inia ara PADI, he ingoa tawhito tenei i te reo o Inia mo te raihi (rice). Ko te whakamaoritanga o taua ingoa, atia-te-varinganui penei—atia-te whenua-e nui ana—te raihi ko taua whenua ko Inia. (2) Na tetahi Pakeha ano na Terekia (Tregear) i tautoko ta Paahi Mete. He tangata matau a terekia ki nga reo o nga iwi o te Moana-nui-a- 1. Maui Whakapapa - Maui Rarotimu Rarotake Potu Pohaere Powhakataka Poaniwaniwa Maheatu Maheawa Takahuriwhenua Taranga = ia Makeatutara Mauitaha Mauiroto Mauipae Mauiwaho Mauitikitiki a Taranga Ma haere te korero i inaianei inga Heke mai ki Aotearoa. Ko te Heke tuatahi ko Maui. Tenei tona whakapapa irunga ake nei. Kiwa. Ki tana kite he reo e tino tata ana te reo o nga Poronihana (Polynesians) ki te reo Hanakiriti (Sanscrit) o Inia. No reira koia ra te kainga tupu o nga Poronihana. (3) Tena ano hoki tetahi Tiati—no Hawaii ko Whonana (Fornander) te ingoa. Ki tana titiro ki nga tikanga me nga whakahaere a nga iwi o Poronihana (Polynesians) kei te tino rite ki o nga iwi o Arapia, penei i te whanau o Iharaira nei. (4) Ko etahi korero e whaia ana e nga matauranga rapu i te tupunga mai o nga Poronihana, na tetahi tohunga no Ngati-Kahungunu, ko Te Matorohanga tona ingoa. Ki tana ki i tupu mai nga Poronihana i Irihia. Ki ta Paahi Mete, he ingoa ano a Irihia no Inia. I mea ano hoki a Te Matorohanga, i mauria mai te Kumara kao e nga waka i te hekenga mai i Irihia. I ki hoki a Te Matorohanga he whenua ano tena ko Uru te ingoa patata ana ki te kainga tupu o nga Poronihana. Ahua rite ana tenei Uru ki te whenua i te Paipera, i heke mai ai a Aperahana—ana—Uru o nga Kararii. (Ur of the Chaldees). Engari ki a Paahi Mete, ko taua Uru nei, he whenua no nga Eriana (Aryans) i whawahi ra ki nga tupuna o na Poronihana. Ki a Te Rangihiroa kei te tarewa katoa enei whakamarama. Ko tana Uru ra ko Te Hau-a-uru, i ahu mai nga Poronihana i tera tai, ara i Te Tai-Hau-a-uru koiara taua Uru nei. Ehara taua Uru nei i te ingoa whenua rawa. E kore e taea te tohu hangai tuturu o te kainga i tupu mai ai nga tupuna o Nga Poronihana. Kua tawhiti rawa ki muri, a e kore e u tonu nga korero e akona a waha ana ki nga whakatupuranga. Heoi ano ko te mea hei mohiotanga mo tatou i ahu mai nga tupuna i te Haua-URU, i heke mai i tera tai, haere atu ki te Rawhiti. I haere mai i nga takiwa o Ahia, ka noho ia Inia, ka heke iho ki Inohinia (Indonesia) a ka hoe mai i reira ki nga Moutere o te Moana-nui-Kiwa (Tirohia te Mapi).