Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

MATOU ANO.

I HIAHIA matou, i te ekenga o nga nama ota tatou pepa ki te 100. ki te titiro whakamuri ka ata whakatepe ai i nga korero o “ Te Pipiwbarauroa,” o te timatanga mai, a tae noa mai ki tenei ra, otira i te nui o nga raruraru kahore i taea e matou, kaati, i tc mea he maha nga korero kei tenei putanga e ahu ana mo te pepa, he mea pai pea kia whakaritea ta matou kupu inaianei. Ko te Nama I o “Te Pipiwharauroa,” ara, ko Te Kupu Whakamarama te ingoa i era ra, no Maehe 1898. Ko te tangata nana i timata, a ko te Etitatuatahi hoki ko Rev. Perere Peneti. I Whakatu ia i era ra e noho ana. No Planuere 1899 ka huaina te ingoa o te pepa ko Te Pipiwbarauroa mete mau ano o tona ingoa tuatahi. No Akuhata 1899 ka hikitia mai Te Pipiwharauroa i Whakatu, i tona kohanga i whanau ai, i paopao ai, ka hikitia mai ki 1 e Raukahikatea nei ta ai, ka tuturu hoki te noho a tetahi o nga etita ki te kareti ko Peneti e mea ana mo te hiki ki Taranaki, kaati e haere ana tenei kite iwa o nga tau i taia ai ta tatou pepa ki Turanga nei, a tenei ano te taia nei. Ko te nuinga o a matou kupu mo nga tau o te taenga mai o ta tatou mokai ki konei a tae noa mai ki tenei ra. Ka g nga tau o “Te Pipiwharauroa, ka 115 nga nama (kotahi te marama i taka ko Hanuere 1905), e haere ana kite 10 o nga tau. I enei tau e iwa i rere “Te Pipiwbarauroa” i roto i te aio, i roto i te

marangai ; i roto i te haumoana, i roto i te tonga taupuru ; i roto ite koanga,Twaenganui ote ngahuru. He maha ’nga haringa ngakau ipa mai kite Efita he maha ano hoki nga pouritanga ngakau. Ko tona hiahia nui he rapu ite pai ite ora nio te iwi, he tautoko ite tika, he takahi ite he, otira ite takare rawa pea 0 te ngakau tamariki ka paaki etahi kupu taikaha, whakaaro rawa ake ki te puru kia hoki whakaroto kna tan nui ia kite marae. Kahore matou i welii ite tangata, 1 whai ranei kite honore tangata; kite mohio matoukei te hete mahi ate tangata ka whakina e matou nga mahi a tana tangata kia none mataara ai te iwi, aki ta matou whakaaro hoki ko tenei tetahi mahi nui ma te pepa. E tino mohiotia ana eto iwi nui ko nga tohunga maori tetahi hunga e kinongia ana e matou ito matou whakaaro he main tinihanga. Narungai tenei take i tokomaha ai o matou hoa riri. Kahore ratou ite mohio kite take ota matou whakahe otira ko a ratou uri i muri i a ratou e mohio. Tera atu ano etahi take i kore ai matou e paingia, i kiia ai matou he reo taikaha. He iwi hohoro rawa te Maori kite mamae mo te kupu, ahakoa he kupu tika, ahe iwi whakamauahara. Na runga pea i tenei he o matou ka whakaturia he komiti hei whakahaere i te pepa i te tau 1904. No nga ra i tenei komiti i tino heke ai te pepa, i he ai nga rarangi ingoa, nga moni, me te tuhinga, i a Hanuere 1905 kahore te pepa i puta. Kahore a matou amuamu, heoi ano he noho puku he whakatoremi

ki tua ote paewai mete tohe ano a matou whanaunga kia kore rawa matou e pa atu kite pepa kei waiho matou he ngaunga ma te ngutu. I poroporoaki matou ki ta matou tamaiti i whakatupu ai, ka riro he matua ke, otira i tona whakarerenga, ka tangi haere ano i muri i a matou, ko te panga tenei o te aroha ka awhitia ano e matou, ka hikitia ano ta matou whakautu, kia mate, mate ki roto i o matou ringa. I mua atu i te whakaturanga he komiti ka peia matou e tetahi o nga kai ta ki waho o te whare ta he porearea no matou, i mahara hoki matou kahore ano matou kia turakina ito matou turanga etita. I ohomauri matou. No muri ka rangona e matou ki te korero a taua kai ta ko ia te etita o “Te Pipiwharauroa,” a ka timata hoki tana patu i a matou korero i hoatu ai ki aia kia taia. Kaore matou i amuamu engari i nohu puku noa iho. He aha ranei ka ngaro te kai-ta nei, a e ngaro nei. He rnaha nga he o te pepa, ko te tino he ki ta matou wkakaaro ko te kore e tika 0 te put a ki nga tangata, ehara te etitatanga i te tino he ; kei te whai matou kia tika. enei he, kia kore nga he i a matou engari kia waiho kei a koutou te he i o koutou hoa tahae, i o koutou poutapeta ranei. Ete iwi warewaretia nga he, nga amuamu, awhinatia ta tatou mea, he pani noa ua ana, he morehu, kia kakama te tuku mai i a koutou hua kareao kia hau ai te rere atu a ta tatou manu ki ena o tatou marae kawe korero atu ai,tohe ai kia whakakotahi taua te Iwi Maori i roto i te aroha noa mete atawhai oto tatou Matua 1 te Rangi.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19070901.2.2

Bibliographic details

Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 1

Word Count
900

MATOU ANO. Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 1

MATOU ANO. Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 1