Nga Whenua Maori.
HE wa tika tenei e whakaaro ai taua te iwi Maori Id te papa whenua i waiho iho nei ki muri e te iwi hui “ kua heke kite po.” Hei tirohanga tuatahi hei whakaoho i te whakaaro ko te ripoata ate Poari Hoko Whenua Maori. Ite tau 191 1 ko te nui o nga whenua Maori i Aotearoa nei e 7,137,205 nga eka. Timata mai i taua tau tae mai ki naianei, 1,009,949 nga eka kua riro i te Karauna, 1,339,570 nga eka kua hokona ma roto i nga Poari Whenua Maori, ka noho ai te nui o nga whenua Maori tae mai ki a Maehe te 31 o nga ra, 1920, e 4,787,626. I roto i enei eka, e 3510408 nga eka kei te whakamahia, ka toe ai 1,277,278 nga eka kahore i te whakamahia. Ki te hoatu e tatou ki enei eka kahore i te whakamahia nga eka e 380,000 ko nga Maori tonu kei runga e noho ana, ka hui katoa ai e 1,657,278 nga eka kei te takoto inaianei hei whakamahinga ma te iwi Maori tonu. I roto i enei eka e 550,000 nga eka he whenua pungapunga, e 200,000 nga eka he repo, he onepu, he whenua titohea me era atu tu whenua kahore i pai mo nga mahi ahu whenua. Ka noho ai e 907,278 nga eka hei whakamahinga ma te iwi Maori. He wahi iti rawa tenei mehemea ki te tohaina ki nga iwi katoa e 47,000 ote iwi Maori e tau nei i Aotearoa. Ka noho 19 eka kite matenga kotahi. He nui rawa atu te korero ate taha pakeha Ida whakapuaretia nga whenua Maori mo nga mahi pamu ki nga hoia pakeha, tae atu hoki ki a ratou pakeha tonu. Kei whea enei whenua e korerotia nei ? Kei a ratou tonu kei te pakeha. E 62,000,000 nga eka o taua whenua ote Maori kei te ringa ote pakeha inaianei. Kei aia he tini noa atu “ nga hipi” heoi ka nanao mai ano ia i te “ reme” kotahi kei a taua. Kati i roto i enei whika kua whakaaturia i runga ake nei, he mea tuturu tenei he iti nei te papa o taua Tupuna Matua hoki kei a taua e pupuri ana inaianei. Me aha taua ? E tika ana kua tino “ marama kehokeho” kia taua ki te iwi Maori inaianei te tutukitanga me te tino tikanga ote whakatauki nei “ Ko kaingaroa te whenua, ko kaingapoto te moni.” Na reira puritia o taua morehu whenua. Ngakia kia puta mai ai nga hua, he tataki rau o tetahi, he tataki-ono-tekau o tetahi, he tataki-toru-tekau o tetahi. Kua tae inaianei ki te
kupu ra, “ Ma te werawera o tou mata e kai ai koe i te taro.” Na reira, e te iwi, tukua nga werawera ki a Papa-tuanuku e takoto nei.—W.N.P.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KOPARA19200831.2.5
Bibliographic details
Kopara, Issue 79, 31 August 1920, Page 3
Word Count
470Nga Whenua Maori. Kopara, Issue 79, 31 August 1920, Page 3
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.