Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

MAORI REPORTS.

Te Pipoata a Pikeka Tiraulianga Mete. Ka haere ahau ki to Wairoa. Ki to multi inga mahi ate Uniana i nolio ulihii i to kainga o Teone Downs raua ko tuna hoa wahine ko Mrs 1. i te 11 karangatia te liui Uniana. Rev. Wepiha tino tini te tangata i tenei hui tata tonu kite run ran tangata a tino kalia tenei iwi kite whakaiite inga toliu tohu ato ratoii minita e tino kaha ana tenei Uniana kite hapai i i.ga mahi o te Whakapono mete kaha ote minita kite riri i nga mahi lie a mete tonu tohu hoki i nga mahi pai ki tona iwi he nui nga takiwa e haore ana aliau k«>tahi arm aliau katupono kite iwi kalia kite karakul mete ako i nga mahi o te karaipe turi i tupu ai e nei ahua mahi he ka ha no Rev. W.epiha kite ako a lie tango hoki no te iwi i nga kupu tohu tohu hoi l ki uno latou me waiho te ratou Uniana i raro i te Mother Union i te mea na te Pihopa i ki me liui ratou i raro i te Hahi wlmka aetia ana e te iwi huangia ana to ratou Uniana ko te Mother i tango liia iioki i ratou nga kupu tohi tohi i koreio ngia e ahau kia ratou i tukua e tenei ropu te moiii e £2 mo te whare manuhiri o te Uniana Pakeha o Napier e £2 i tukua hei mauaaki i nga tamariki oo Tuhoe ara i nga tamariki i te tuki wao Pone Hakiwai e tukua e tenei Rapu te moni kia ia ono enei ahua tanga i lunga ake uei l e £lO, mo te ratou whare karakia kia nui rawa nga inilii ki tenei iwi pai manuaki i nga malii nunui o te maruma tanga Id ka haere au kite Whakaki Tapairu 14 niaere te matara atu i te Wairoa ko Rev.

Wepilia. Mrs Wepiha aku hoa haere nui atu nga tangata o tenei hui i tu ano he l uiaua ki tenei kainga ana nga Tuwuaki. Tumuaki 1., Mere Terito;

Tumuaki 11., Mere Iloromona; Tiakimoni, Harata Kaureti; Hekeretari, Tekeepa Tainguru; Hekeretari Awhina, Maraea Iloromona I whaka tu ngia ana ho Raputnane e Karangatia ana Y.M.C.A. e koia enei konga apilm.

Tumuaki 1., Kaureti Parareka ; Tumuaki 11., Hone Waaka; Tiaki-moni, l'aku Peakmeu; Hekeretari, Kewi Manuro; Tuarua, Morehu Manuro. I tono ana a Tekeepa Tanguru kia pera uno to ratou roopu i to te Wairoa wliaka ae tia ana e niaua ko Rev. Wepiha lie nui ano te koa mo te otinga o tenei Uniana i niohio ratou e re r e ko ano to ahua o te W.C.T.U. o ti i liia hia ano ratou kia rite to ratou Uniana ki to te Wairoa a whaka oti a ana i ta ratou i pai ai a i liia hia ai hoki kia nui ano te wliaka mihi ki tenei iwi mo te hapai i nga take i te 15 ka haere au ki Mohaka niaua ko Rev. Wepiha me tana hoa wahine e 2*l maero te tawhite atu i to Wairoa tino nui te hui i tenei kainga kua tu ano ho Uniana ki Mohaka e 43 nga mema o te Ropu ko nga Tumuaki enei o tenei Roopu ko Tumuaki tuatohi. Tumuaki, Kreti Teurupu; Hekeretari, Arilii Tekahika; Tiaki-moni, MereTeaho. K 25 e nga mena o tone Uniana na Rev. Wepilia raua ko Rev. Ilemi Ilaata me Wharekape teuei Uniana i karanga rungakia nui ano te milii ki nga Minita o enei Pariha mo te kaha kite mahi i nga mahi pai tino pai tenei iwi lie kaha ki to hapai i nga mahi o te Whakapono i te 1H ka haere au ki Pakowhai i te whaka tu ropu ko Rev. Wepiha taku hoa me Wharekape me Mrs Wepiha nui atu te tangata ki tenei kainga ka ati i wliaka ae ratou kite wliaka atu i tetuhi ropu ki konei hoi i te nui o nga mea o ratou e ngaro ana ka wai ho mate Rev. \Y epilia e karanga he hui a konei ake niei i tautoko hoki i nga kupu ako kia ratou i te 20 Kakarangatia e ahau ho hui Uniana niaku kite taone o te Wairoa maua ko Wharekape Kopu i haere i tu ano a Mrs Raeburn, te wahine o te Minita kite powhiri ia hau i korero ngia e ahau te ahua o nga mahi o te Uniana hoi me to tohu tohu i te ahua o nga take hoi te kau ma toru mena i haina ite pledge. President, Mrs Raeburn; Secretary, Miss Shore; Treasurer, Mi S 8 Rlack.

Kia nui no nga ora e kotalii ano katu he ropu W.C.T.U. mo tenei kainga mo te Wairoa ora ropu Uniana Pakeha kia nui ano te mihi kia Mr and Mrs Downs, me Rev. Wepilia raua ko toDa hoa mo te kaha o raua kite kawe haere ia hau ki nga takiwa nei whaka tu ropu ai o ti ra niaku e whaka marama ake o konei ropu katoa kei raro i te LYiiana. Ote Hahi Ingarangi e liara i te Uniana o te ao katoa e pohehe ana te whakaaro o

nga Tumuaki he Uniana W.C.T.U. ratou ko ti mo te whaka marama tanga kotahi ka marama hoi he pai torn i hia hia auo enei ropu kia Jiui ano ratou ki rare i te Halii Mihingare i to mea na te Pihopa te tono me huri ki rare i te Mother \ niaga i hia hia ano e tahi me W.C.T.U. ratou hoi i te mea kaore an - pai maku e wehe welie nga litenga o te Piliopa ka whaka toputia ratou katoa ki raro i tone Mother Uniana i te whaka aro me tau toko nga mahi pai katoa na reira ka huia enei alma tanga kia kotahi whaka aro mo to hapai na ke i nga mahi pai kaati kua ropu katoa e nei ivvi kite hapai i nga mahi pai katoa. Tu lie nui ano nga mihi kia te Rev. Wepiha, me tona lion wahine lnoto raua kaha kite kawe haere i ahau ki nga mahi e Wliitu to kau ma ono maero i haere ai ahau no R v. Wepiha nga hoi ho. Kia ora raua. Na ta koutou uiokai i roto i nga mahi TEHArnrxoA Reheoca Sm .Ti 1

1 homai ano ete Mother Union, kia hau te moni e £2. Kotalii hei utu mo te roru roru o te Uniana kotahi mo okou roru roru ki taku mo hio he mea nui noa atu tenei kia ora ra e te Uniana o te Wairoa mo to koutou a roll a kite Uniana Pakeha a mete mokai hoki ate Uniana hoi nei mate atua koutou e manuuhi ia koutou mahi pai katoa me ah u hoki i aakei na ta koutou mokai i roto ia tatou mahi e nga ropu katoa o ia mahi o ia mahi kia kaha kia marama nui kei te haere mai te wa tutaki ai tatou kite Putaki o te take e tarai nei tatou kia hi nga o ti ra i te mea kua puare te huaraki me tatou a kua whai kaha hoki tatou kite keri i nga Pakiaka ote nei rakou whaka ri hariha e tu nei i waenganui ia tatou na reira kotahi ano te reo mete karanga keria tenei rakou kia hi nga kia kore atu ano e tupu ake i waenga nui ia tatou hoi rft kei te tata tonu te i nawa nei e nga ropu katoa i roro i te Uniana. Me nga mount o ia halii o ia hahi tatou ka whaka kotahi i o tatou whakaoro he turaki onake i te waipiro a te ra e tu ai nga whare Pooti hoi nei kia ora i raro i nga mannaki a tatou matua nui mana anake nei e hi nga ai nga mea rere ke aha koa he aha te mea kahinga kl te noho tatou i runga i te ngakau nui kia ia a mete mahi hoki i te wuhi kia tatou. Ka a ti nei Na ta koutou mokai i roto i nga mahi na, Teuauhunoa RirEKA Smith. Address for this month— Putiki, Wk'tugauui.

PARIHIMANI Ml. Tumuaki, Raima Taihuka ; 'lumuaki Awhina, Katirina Maapu; Hekeretari, Kenehia Taupoki: Kai Tiaki-moni, llarete Taihuka. No te Turei Mei 23, i te ahi ahi ka tu te hui a tenei peka o te Ropu o nga wahine karaitiana turaki waipiro. Ko te jtutake o taim hui he powhiri i a Ripeka Mete, te Hekeretari tiro tiro o te main epa ana ki nga Maori. I riro a Ripeka mete ope ma t? haki flag) ote rohe o Takitimu o powhiri. Ko ona hoa haere ki tenei kainga, ko Matehaere Arapata, ko Ileni Materoa, ho Rawiri Karaha raua ko tona hoa wahine, me Keina Poata raua ko Tame K atone o Te Rau Kareti. Nui atu te pai o tenei hui i runga i teni, ara, i te haorenga o enei wahine kua whakahuatia ake nei nga i nga kite Awhina i a Ripeka. Ka mutu ona tikanga ara ta te tangata whenna kite mamihiri, ka takoto te kai. Muri iho ka whakahaerea he karakia ka mutu ko nga niihiiiiihi. Ka tu ka 1 aranga te Tumuaki, ara, tenei peka i a Ripeka. I tu ano hoki a To Matenga Taihuka raua ko Tamarangi Kingi. I tu atu ano hoki nga manuhiri mo Ripeka kite whakahoki i nga kupu mihi. Tino pai, pai rawa atu.

I te mutunga o enei alma, ka whakahaerea nga mahi a t<* peka. Ka mutu ka kokiritia e Ripeka nga take i tiro tiro ai ia i nga peka, ara. he whakaohooho, he whakau, lie whakakaha, lie whakatu peka hoki o te Ropu ki nga wahi kaliore ano itu noa. Tetalii ano hoki he wliaka marama ki nga peka mo te mana hou o “te Turaki Waipiro o te Maori " kua tukua mai nei e te Kawanatanga. Nui atu nga whakaaro i whakapuakimi mo runga i enei take. Te kupu a tenei peka ki a Ripeka hei niau atu mana ki te peka. Nui, ka u, ka kaha, ka mahi, ka awhina ratou i nga tikanga katoa e whakahaeiea ana e tenei Ropu hoi pai nga mo to tangata, mo te kainga, mo te Atua. Mana katoa nga peka o tenei Ropu e tiaki e whakakaha.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/WHIRIB19110715.2.8

Bibliographic details

White Ribbon, Volume 17, Issue 193, 15 July 1911, Page 5

Word Count
1,739

MAORI REPORTS. White Ribbon, Volume 17, Issue 193, 15 July 1911, Page 5

MAORI REPORTS. White Ribbon, Volume 17, Issue 193, 15 July 1911, Page 5