Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

131.—HE PATERE.

Na Hine-i-Turama. fNgati-Rangiwewehi, Te Arawa). Ko tenei kupu ko te patere i takea mai i te ahua o te korero, he tararere. ma le ngu tonu o te manawa e whakamutu. Ko te rere ano he wai, e taheke ana. Ka pa term kupu ki te ahua ote rangi, kite ahua hoki ote whakataki ate tohunga ite whakapapa, i te korero ranei, ite karakia ranei; o te hiki ranei a te tangata, e waiata ana. Na, i te ahua o te rangi o tenei hanga o te patere, ka kori te tinana. ka haere nga ringa, nga kanohi o te tangata e patere ana; ara, ka whakaahuatia nga likanga o nga kupu ki te haka. Heoi i kore ai e kiia he haka, kaore hoki i tu-a-kapa, engari i whakatu noa atu tena, tena o te hunga e patere ana. Na, kitea ana he pai tenei rangi mo nga waiata poi, mo nga waiata kai-oraora. Ko te nuinga o nga patere i tuku iho nei nga kupu ki muri nei he kai-oraora, he waiata tau-titotito na tetahi iwi ki tetahi, he hahani, he taunu, he aha. Ko te patere i runga nei kei te tautohetia tona kaupapa mai. Kei te M. 86 e kiia ana, ‘Ko te patere a Hine-i-turama

mo te korero tekatanga a Te Ara, kua hapu ia i tona puhinga ai.’ I taia ano hoki e r le Peelii (Elsdon Best) ki te Tr. 34/42 akile J. 15/11. Eki ana aTe Peehi, “Ko tenei waiata na Hine-i-turama, wahine a Te Hurinui o Te Arawa, he whakaoriori nana mo tana tamaiti kohatu. No muri nei ka waiho hei rang? poi. Ko te ki ia a etahi he parau kau tana tamaiti kohatu; engari ko Hine-i-turama he puhi, i moea e te lane i tona puhinga, ka hapu, a oma ana kite ngahere whakawhanau ai i tana tamaiti poriro. I kitea ia i reira e nga kai kimi i a ia, e whakaoriori ana i tana tamaiti i a Tuwairua.” Ko Hine-i-turama he wahine rrangatira no Ngati-Rangi-wewehi e noho ra i Te Awahou. Na ko te korero tenei a Te Taite Te Tomo i tona rongo mo tenei patere ki a Teri Tuturu Te Paerata, ki a Poututerangi, taina o Te Piwa Te Torao: — “Ko ta Ngati-Tuwharetoa korero kite kaupapa o te patere nei na Karangi. Tna te take. Ka tae ki te wa tahere manu, i Pukawa tera wahanga o Ngati-Tuwharetoa e noho ana, a Ngati-te-Kohera, a Ngati-Parekawa, a Ngati-Wairangi. Ka noho atu te nuinga o te iwi i Whangamata. Tera te taua a Te Heuheu kei te hoki ake i raro i Waikato; i hoki mai a Te Heuheu i a Huahua. Ka tae mai ki Tuaropaki (ko Mokai te kainga kei reira i naianei) ka moe. Ka kiia mai eT e Hoariri, 4 Tena te ahi taitai (ara te ahi tunutunu mata manuka) kei Taporaroa. Kaore e pa ana te waewae o Ngati-te-Rangiita ki te whenua; e rere ana te monoao i te hau o te waewae. Kia tupato, kei kona te kotahi a Motai e haere ana (mo Pohoiti tera kupu), ko Te Rumaki kei muri. Kia ea ki runga, ka oti nga hirihiri katahi ka whakaangi. Te tau ai ko te rapa, e ai kite hau mai ote rongo.’ Ka ki atu aTe Heuheu, ‘E te! Ehara kau ana, he mawhitiwhiti. E rua ona pekenga kua mau i te kakapohai (kakapowai ki etahi reo)’. 44 K0 te haerenga mai tena oTe Heuheu me tana ope, ka tae mai ki Te Hua (ko Ohua ki tetahi whakahua). Rokohanga mai ko te iwi ra e kokirikiri ana i a ratou matua, ko Ngati-te-Rangiita, ko Ngati-te-Kohera, ko Ngati-Ha, ko era atu hapu o Ngati-Tuwhare-toa. Ka titiro iho a Te Heuheu, aka heke iho. Katahi ka tahuri te iwi ra ki te whakamatautau ite taua aTe Heuheu, a pakanga tonu atu. Tokorua o te iwi ra ka hinga, ka horo. Na, ka tohungia e Te Heuheu a Pohoiti, ko ia tetahi 0 nga rangatira ote iwi ra; na, ka whaia. Tae rawa atu ki te awa i Te Hua ka mau. ka patua. Tenei ake ano tetahi o raua 1 mate. Ko raua nga ika o tenei pakanga. Ko te take tena i kore ai a Ngati-te-Rangiita e haere mai ki Te Rapa whakamatau ai i te toa o Te Heuheu, na ratou ano hoki i tuatahi. “Ka haere mai na a Te Heuheu, ka tae mai ki Pukawa, i reira a Karangi. Hei tungaane turanga whanan ki a Karangi a Pohoiti. Na Te Heuheu ano i korero ki a Karangi, 4 Kua mate o tungaane; he tparoro kokoti ihu waka.’ Na, ka tangi tikapa a Karangi, ka kohukohu ki a Te Heuheu. Ko te take tena o te patere nei.

Na, ko te patere kua taia nei kite pukapuka a Hori Kerei Nga Moteatea, ko tetahi wahi na Karangi, ara, ko te kaupapa. Tera nga wahi i whakaurua mai, a Ktuhonohonotia mai e Hineiturama. Ko nga kupu e poi haere ra i tc rawhiti, i te Whanau-a-Apanui, i a Ngati-Porou na Hine-i-turama era. Ko te whili turarua na Hineiturama. “Ko Tiheia he pukepuke kei Pukawa.” (Refs.: M. 86, Tr. 34/42, J. 15/11, B. 3/205). E noho ana ano i toku taumata, i Tiheia; 1 E papaki kau ana te harirau o te manu. Mei tata mai ki taku taha, 1 poia ake te tara i raro, Kia riro mai takp-ipu whakairo, ko Te Henheu. 2 E tatangi 3 kau ake nei le korokoro, Ki te hokowhiti/ o Ngati-Waipare. 4 I whakatapua ki le aha te hautapa s tika. Ko au anake e kai nei te roro o Takekc. 6 Kai atu, whakairi atu kite pataka; Kai atu pataka, ko te kai ra i koroa atu e te ngakau, Ko Tukino, 7 kia utaina ki te tiwai, E hoe ai ki tawhiti, kia ui tauhou au ki Whakaari, 8 Ko te puke tapu ki Paepae-aotea. 9 k Kia taroia 10 te rnoana" a Kupe ki Whangara l2 , ko | Matioro. l3 j Kaati hoki te whakaupa kite noho. \Ka toi 14 au ki Hawaiki. kite kai ra i rari noa mai, VTe raweketia e te ringaringa. Me whakatangi te korowhiti ki Tauritoatoa, 15 Ki aTe Ngahue; l6 ki Matakaoa, 17 hei aTe Pori-o-te- \ rangi; lß Ko te aura i nohia ete takupu ko te Whai-a-Pawa,' Kia ope noa te kutukutu, 20 kia ope noa te whakairoiro, Hhi ngari 2l mo maua ko taku tamaiti poriro, mo \ Tuwaima, 22 Mp paki kau noa mai e te ngutu o te tangata. Nau mai hoki ra, e te iwi, kia kite koe I te whare whanaunga tamariki. Ka whakaarorangi tenei ki Tikirau, 23 ki a Te Putahou. 24 Ka4ti ka tutuki ki Te Kalia-makaurau, 25 ki a Te ■i Hoatiki; 26 Kia] pehia mai taku tua ki te kape 27 rawhiti, Me kore te matarae ki Whangaparaoa, 2B ko Te WewehiJ o-te-rangi. 29 E &ki kau ana te tai ki Ahuriri. 3o Ko te rawa hoki, e Whata, 3 ' i whakaihia ai toku kiri; Mei tut akin a e namata kia karapipiti, Ako rawa ake kite mahi ate tui, Ko te ngutu koikoiareke 32 kei te tahora. Mokai taku whaea i riro atu na, I waiho ai hei hikihiki tana Kite ihu 33 o Pauanui, ko te hapu 34 Pararaki

To peha taua ete ‘Kiri-rarauhe ki te rangi. Na to poriro au nei. Moe atu ana aku kanohi ki a Tukorehu, 35 Kite hunga nana i takitaki taku mate, ka ea Waipoua. Kaati rate whakakeke noa ite pakanga, Uatakitia te Hapaio-taetae-o-Maui. 36 Kia tipaoa te tihi ki Tongariro, ki a Matotoru. 37 E rua aku ringa ki te here mai te aitanga Na Tuwharetoa, 38 hei kai e! Laura, e Weu 39 ma, ite pani taua, E takoto nei te mamae, me he ngau-atua. E tatari kau atu ana ki a te Whare-aorere. Ma Taratuehu e ranga mai te muri raro. Me whakatakoto kite ngaro tangata, ki Hauraki, Ki a Tuterangi-anini; 4o Hei arataki ki te Rerenga-wairua, Ki a Miru, 4 ' ki aTe Hotete, Kia pehia mai te kuri 42 awarua Mo te makariri, e totope nei te hukarere, Nga taritari 43 o Matariki. Te anga atu ki Tokerau, 44 ki te hunga kai i a koe. Kei te mate haukore noa te nui ware. Ka whanatu au ka tipi ki Taranaki, ki a Te Haukopa. 4s E koro ka tutuki kite Moana-pounamu, ki a Pair©. 47 Ka pai ano au ki te tihotihoi, kite makihoi. Na te pakilua i aku ringa, Ka te whakaihi ki te hihi o te ra. E whatu koutou nei, e whae ma, I te kahu o te ao marama; Kia whakatihohe 48 au ite roa ote whenua, Hei paid waitara kau ake au ma te ngutu o te tangata, Kokoia i, ara e! Ko enei whakamarama na Te Taite Te Tomo. Ma etahi e tuku mai a ratau. 'TiHeia:—He laumata kei Pukawa, Taupo. 2 Te Heuheu:—Ko Te Heuheu Herea. sE tatangi, etc: Ko tenei me te rarangi i raro tata iho nei ehara i a Karangi. 4 Ngati-Waipare : Kaore tenei ingoa hapu i roto i a Ngati-Tuwha-retoa. engari a Ngati-Raukawa. sHautapa tika;— Ka hanga te kiri totara hei waka huahua, ka kiia he patua. Ko nga hautapa he taha no te patua, ko te kiri tonu o te totara, hangaia ai. Ko te hautapa tika ko te taha maui, ka whakaritea ki te kaokao maui ote tangata, ite ngawaritanga e piri nei ki te manawa. Ka kiia tera ko te hautapa tapu; ko te taha katau he hautapa noa. s Takeke. Ko tetahi o nga toa a Te Heuheu, nana i patu a Pohoiti ki Whangamata, i te pito tuaraki o te moana 0 Taupo. Ko te take tenei o te patere a Karangi. 7 Tukino: Ko Te Heuheu e korerotia i runga ake nei. eWhakaari: kiia nei e te pakeha ko White Island. sPaepae-aotea:— He motu iti, he toka e piri tonu ana ki Whakaari. ’oTaroia: etahi ‘takahia.’ "Moana a Kupe: Tokorua nga tupuna o nehera e whakahuatia ana o raua ingoa ki runga kite moana, ko Kupe, ko Kiwa. izWhangara:—Kei te rawhiti, kei raro ake o Turanga. Ko te kainga tera o Hine-matioro.

' 3 Matioro: Hine-matioro, ko te wahine rongonui o te tai-rawhiti i ona ra. He mokopuna ki a ia a Te Kani-a-Takirau. Tirohia nga waiata 11, 16. >4Ka toi, etc,; Mo te hua o te kai ki Hawaiki, kaore e whawhatia e te ringa tangata kite ngaki, kite aha. isTauritoatoa:—Kei Whangaparaoa, e hoe ai kite moana kite patu toroa. ,6 Te Ngahue. No Te Whanau-a-Te-Ruahuia, no nga tatai rangatira 0 Ngati-Porou, o te Whanau-a-Apanui. Ko Te Pirini, ko WaiKura I autuhi-o-rongo, ko Paerau Fe K.ani nia etahi o nga uri. ' 7 Mataka oa: Ko te matarae i waho o Wharekahika. 1 8 Te Pori-o-te-rangi: No te Whanau-a-Rerekohu. Ko Ngunguruterangi to mua, nana a Hinematioro, no raro rawa iho a Rangipaia, nana aTe Pori. Na Te Pori ko Whakataha-te-rangi, nana ko Te Houkamau, nana nga Houkamau. No raro iho i a Whakat°ha ko te Rangipaia tuarua, nana te waiata 22; ko Wiremu Potae ma ana uri. ' 9 Te Whai-a-Pawa: Kei Matakaoa e korerotia i runga ake ra. 20 Kutukutu: He kutukutu kei roto i te rimurimu. 21 Ngari: Whakaohooho. 2 2Tuwairua:—l tetahi whakamarama ko te tamaiti kohatu e popo ra a Hine-i-turama: ki tetahi he tamaiti poriro nana 23Tiki rau:—Kei waho o AX^hangaparaoa. 24 Te Putahou: Ko tetahi ano tenei oTe Whanau-a-Te-Ruahuia, no runga ake i a Te Atarangi nana a Te Ngahue, kua korerotia i runga ake ra. I moe a Te Putahou i a Te Reomakere, no raro iho i a Ngunguruterangi, whaea o Hinematioro. Ko Whaaka Parakau ma, ko Paerau T© Kani ma nga uri. 25 Te Kaha-makaurau:— Te Kaha-nui-a-Tiki tetahi ingoa. 26 Te Hoatiki: No te Whanau-a-Te-Ehutu. 2?Kape: He moko i runga ake i nga tukemata. 23 Whangaparaoa:—Ko te wahi i u mai ai nga waka i Hawaiki, e kiia nei ko Cape Runaway. 29 Te Wewehi-o-te-rangi: —He taina no Te Ngahue a Tinana-o-rongo, ka moe ia Te Wewehi ko Te Aopururangi. Ko Herewini Te Moana ma nga uri. 3oAhuriri; He Ahuriri ano kei Tikirau, kei Whangaparaoa. E ki ana a Te Taite no roto tenei i te kaupapa ake o te patere a Karangi. Ko tera Ahuriri i Heretaunga ra tenei. Ko te take i tae ai nga kupu ote patere ki reira mo te whawhai kite Pakake 1 te tau 1824, i riro mai ai a Rangitori, he whaea ki a Karangi, e noho herehere ana i Heretaunga. Na te toa o Ngati-Tuwhare-toa ka hoki. He pera te mea a Karangi, kia pera hoki te ope T an hei ngaki i te mate ° ohoiti. Koia i whakahua ai ki a Te Whatanui, ko ia tetahi o nga rangatira i te whawhai i Te Pakake. 3 'Whata : —Ko Te Whatanui e korerotia nei i roto i nga waiata maha 3 2Koikoiareke:—He manu. 33 Te ihu o Pauanui:—Kei te ngaro tenei. 34 Pararaki:— te ngaro tenei. 33 Tuko rehu: Ko te Tukorehu nui o Waikato. 3 sHapai-o-taetae-o-Maui: Ko tetahi o nga mokopuna a Whaitiri, i rokohanga atu ra e Tawhaki i tona pikinga ki nga rangi. Ko Maikuku-makaka tetahi o raua. 37 Matotoru: Ko Te Rangi-tua-matotoru, ko te rangatira nui o NgatiTuwharetoa. 38 Tuwharetoa: Ko te tupuna o Ngati-Tuwharetoa. 39 Weu: Kei te ngaro tenei. 4 °Tuterangi-anini: No Ngati-Tamatera, no Hauraki. 4 'Miru, Te Hotete; No Nga-Puhi; ko Te Hotete te papa 0 Hongi Hika. 42 Kuri awarua:—He kakahu kuri. 43 Taritari o Matariki:—He matao, he ua, he huka, he tupuhi. 44 Tokerau:— te takiwa ki a Nga-Puhi. 45 Te Haukopa:Kei te ngaro tenei. 46 Te moana-pounamu :—Ko te wai-pounamu 47 Pairo; Kei te ngaro tenei. 40 Whakatihohe:— etahi 'whakatihake.’

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19281201.2.20.23

Bibliographic details

Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 125 (Supplement)

Word Count
2,293

131.—HE PATERE. Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 125 (Supplement)

131.—HE PATERE. Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 125 (Supplement)