Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

S.—HE TANGI MO TE KURU-O-TE-MARAMA

(Te Arawa). NA TIAKI TOMIKA. 1 KO tenei waiata i taia e Kawana Hori Kerei ki tana pukapuka, e kiia nei ko “ Nga Moteatea me nga Hakirara.” Kamii nga waiata kei roto i taua pukapuka, engari he maha nga tahapa e kitea ana, a kei te hiahiatia kia whakatikatikaina, ina taea e tenei whakatipuranga. E kiia ana i reira na Mokonuiarangi 2 te tangi nei mo tona tamaiti mo Te Kuru-o-te-Marama,engari ki te whakamarama a Raureti Mokonuiarangi, a Te Morehu Kirikau, a Wiremu Ereatara, a Kepa Ehau, i to ratau taenga mai ki Poneke i te marama o Akuhata nei, ehara i a Moko taua waiata, engari na Tiaki Tomika.

Kei te rongo te ao katoa i te parekura o Te Arawa i Mokoia, i mate ai i a Nga-Puhi, i a Hongi Hika. Ka patua ki reira a Te Kuru-o-te-marama, te tama a Mokonuiarangi, tetahi o nga upoko ariki o Te Arawa. Ko te tatai mai tenei i a Rangitihi, ko te ure tane: —

Tera atu etahi o nga uri a Mokonuiarangi. Ko t« rongo ote ope a Nga-Puhi kua tae noa mai ki a Te Arawa: kua timata ke te whakahuihui ki Mokoia, i runga i te kupu a etahi tohunga, e kore a Mokoia e eketia, i te kore waka. Ko Ngahihi tetahi o nga tohunga nana te kupu, e kore a Nga-Puhi e tae mai i mua i te makeretanga o te hua o te tawa, ko te “tohu tupu tawa tena ote waiata nei. Otira ko te wa ano tera o Hongi Hika i tae mai ai, a ko tona huarahi i ma Waihi mai: i toia mai ona waka ma reira ki Rotoehu, ka whiti mai ma Tapuaeharuru kite Rotoiti.

Ko Mokonuiarangi i Tarawera e noho ana me te wahine me Tokipounamu, he wahine rangatira no Ngati-Whakaue. Ka tae mai te tungane o te wahine, a Te Aramoana, ka tono kia hara> mai ki Mokoia, kia ora ai. •

Ko nga uri a Tomika, nana nei te waiata nei i tito, koia enei:—

I. Takoto mai ra i te amianu, i te mataotao! ’A tuhi to toto, ka rapa i te rangi. He uira, he kanapu, te tohu o te ariki. Ra pea koe kei mua te waitapu, Kei te toka tu ki waho, Te kawa i Aitu, te kawa i a Manx, I to atua ra. Na koutou ra kei whakahi kite uru, ki Nga iwi nunui, kia peratia Hauraki 5 Me Ihumotomotokia, 6 me Maikukutea, 7 Na te ngaru ita kite one pae ai. Na tona rite he hinganga ika kei te akau. He paengawhakairo ki roto o Kaiweka; 9 I a te nui ’Ati-Ue, 10 } la. Te Aramoana, 11 nana iue mai, I maunu atu ai Te Puhi-o-Te-Arawa 12 I nga tapiri o Rehua, na i. 11. Haere ra, e Pa ma, i runga i nga tohu 14 Tupu tawa a o koutou koroua. 15 Au te poporo 16 i runga i a Hongi, l7 E haere wairua ana mai, e. I aua i a ra, kia eke i o kahu 18 motea i.

HE WHAKAMARAMA: iTiaki Tomika, 2Mokonuiarangi, 3 Te Kuru-o-te-marama. Kua wKakamaramatia enei i runga nei. ‘•Te waitapu. Ko te waitapu a nga tohunga kimi, titiro i te mate, ' mehemea i mate tarawhare. •Hauraki. Hauraki te hoa haere mai o Nga-Puhi. Ko Tauranga tetahi: ko Ngati-Pukenga te Kapu o reira, nana i tohutohu ta huarahi, i toia mai ai nga waka o Hongi. •IKumotomotokia. Ko tel pakanga a Ngatoroirai>gi raua ko tona i "- taokete, ko Manaia i Hawaiki mo te kanga a Manaia ki a Ngar'. , tore, i mate ai te Tini-o-Manahua. .

Ko te matenga o te ope a Manaia me o ratau waka ki Matarehua, i waho ake o Motiti. Na Ngatoroirangi i karakia, ka puta te tupuhi, ka kino te moana, ka tahuri, a toremi atu nga waka o te taua. 1 muri ote tupuhi, ka kitea i te one e pae ana. *He paenga whakairo. Ko nga rangatira me nga toa he mea ta kite moko: na, ka whakarite to ratau matenga i Mokoia kite paenga ika. Ki etahi reo he paenga tohora. Kei Mokoia, e tata ana kite wahi e kiia nei ko te wai kaukau o Hinemoa. Ko te wahi tera i patua ai a Te Kuru-o-te marama e Nga-Puhi, he mea whakamamae. Kei reira ano te kowhatu i haehaetia ai ia. 10 Te -te-Arawa. Ko Te Kuru-o-te-marama. Te nui Ati-Ue. Ko Ngati-Whakaue, no reira hoki aTe Aramoana, nana nei i tono mai a Mokonuiarangi raua ko tana wahine ko Tokipounamu ki Mokoia, kia ora ai. 12Te A ramoana. He tungaane no Tokipounamu. 13 Rehua. He whetu. 14 Tohu tupu tawa. Mo te kupu a Ngahihi me era atu tohunga, e kore a Nga-Puhi e tae mai, hei muri ra ano i te makerertanga o te hua o te tawa. 15 Koroua. Ko Ngahihi ma. 16 Poporo. He rakau. Ko te ahua i whakartea kite rakau i tipu ki Hawaiki, i kiia ra, “ Ka kite i te poporo whakamarumaru o Uenuku, ka kainga e raua.’’ Ko te take tena o te riri a Uenuku. i'Hongi. Ko Hongi Hika o Nga-Puhi, te rangatira ote ope. 18 Kahu motea. He kahu taratara, mete moteatea mo te matenga.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19241001.2.19.2

Bibliographic details

Toa Takitini, Issue 38, 1 October 1924, Page 10 (Supplement)

Word Count
875

5.—HE TANGI MO TE KURU-O-TE-MARAMA Toa Takitini, Issue 38, 1 October 1924, Page 10 (Supplement)

5.—HE TANGI MO TE KURU-O-TE-MARAMA Toa Takitini, Issue 38, 1 October 1924, Page 10 (Supplement)