S.—HE TANGI MO TE KURU-O-TE-MARAMA
(Te Arawa). NA TIAKI TOMIKA. 1 KO tenei waiata i taia e Kawana Hori Kerei ki tana pukapuka, e kiia nei ko “ Nga Moteatea me nga Hakirara.” Kamii nga waiata kei roto i taua pukapuka, engari he maha nga tahapa e kitea ana, a kei te hiahiatia kia whakatikatikaina, ina taea e tenei whakatipuranga. E kiia ana i reira na Mokonuiarangi 2 te tangi nei mo tona tamaiti mo Te Kuru-o-te-Marama,engari ki te whakamarama a Raureti Mokonuiarangi, a Te Morehu Kirikau, a Wiremu Ereatara, a Kepa Ehau, i to ratau taenga mai ki Poneke i te marama o Akuhata nei, ehara i a Moko taua waiata, engari na Tiaki Tomika.
Kei te rongo te ao katoa i te parekura o Te Arawa i Mokoia, i mate ai i a Nga-Puhi, i a Hongi Hika. Ka patua ki reira a Te Kuru-o-te-marama, te tama a Mokonuiarangi, tetahi o nga upoko ariki o Te Arawa. Ko te tatai mai tenei i a Rangitihi, ko te ure tane: —
Tera atu etahi o nga uri a Mokonuiarangi. Ko t« rongo ote ope a Nga-Puhi kua tae noa mai ki a Te Arawa: kua timata ke te whakahuihui ki Mokoia, i runga i te kupu a etahi tohunga, e kore a Mokoia e eketia, i te kore waka. Ko Ngahihi tetahi o nga tohunga nana te kupu, e kore a Nga-Puhi e tae mai i mua i te makeretanga o te hua o te tawa, ko te “tohu tupu tawa tena ote waiata nei. Otira ko te wa ano tera o Hongi Hika i tae mai ai, a ko tona huarahi i ma Waihi mai: i toia mai ona waka ma reira ki Rotoehu, ka whiti mai ma Tapuaeharuru kite Rotoiti.
Ko Mokonuiarangi i Tarawera e noho ana me te wahine me Tokipounamu, he wahine rangatira no Ngati-Whakaue. Ka tae mai te tungane o te wahine, a Te Aramoana, ka tono kia hara> mai ki Mokoia, kia ora ai. •
Ko nga uri a Tomika, nana nei te waiata nei i tito, koia enei:—
I. Takoto mai ra i te amianu, i te mataotao! ’A tuhi to toto, ka rapa i te rangi. He uira, he kanapu, te tohu o te ariki. Ra pea koe kei mua te waitapu, Kei te toka tu ki waho, Te kawa i Aitu, te kawa i a Manx, I to atua ra. Na koutou ra kei whakahi kite uru, ki Nga iwi nunui, kia peratia Hauraki 5 Me Ihumotomotokia, 6 me Maikukutea, 7 Na te ngaru ita kite one pae ai. Na tona rite he hinganga ika kei te akau. He paengawhakairo ki roto o Kaiweka; 9 I a te nui ’Ati-Ue, 10 } la. Te Aramoana, 11 nana iue mai, I maunu atu ai Te Puhi-o-Te-Arawa 12 I nga tapiri o Rehua, na i. 11. Haere ra, e Pa ma, i runga i nga tohu 14 Tupu tawa a o koutou koroua. 15 Au te poporo 16 i runga i a Hongi, l7 E haere wairua ana mai, e. I aua i a ra, kia eke i o kahu 18 motea i.
HE WHAKAMARAMA: iTiaki Tomika, 2Mokonuiarangi, 3 Te Kuru-o-te-marama. Kua wKakamaramatia enei i runga nei. ‘•Te waitapu. Ko te waitapu a nga tohunga kimi, titiro i te mate, ' mehemea i mate tarawhare. •Hauraki. Hauraki te hoa haere mai o Nga-Puhi. Ko Tauranga tetahi: ko Ngati-Pukenga te Kapu o reira, nana i tohutohu ta huarahi, i toia mai ai nga waka o Hongi. •IKumotomotokia. Ko tel pakanga a Ngatoroirai>gi raua ko tona i "- taokete, ko Manaia i Hawaiki mo te kanga a Manaia ki a Ngar'. , tore, i mate ai te Tini-o-Manahua. .
Ko te matenga o te ope a Manaia me o ratau waka ki Matarehua, i waho ake o Motiti. Na Ngatoroirangi i karakia, ka puta te tupuhi, ka kino te moana, ka tahuri, a toremi atu nga waka o te taua. 1 muri ote tupuhi, ka kitea i te one e pae ana. *He paenga whakairo. Ko nga rangatira me nga toa he mea ta kite moko: na, ka whakarite to ratau matenga i Mokoia kite paenga ika. Ki etahi reo he paenga tohora. Kei Mokoia, e tata ana kite wahi e kiia nei ko te wai kaukau o Hinemoa. Ko te wahi tera i patua ai a Te Kuru-o-te marama e Nga-Puhi, he mea whakamamae. Kei reira ano te kowhatu i haehaetia ai ia. 10 Te -te-Arawa. Ko Te Kuru-o-te-marama. Te nui Ati-Ue. Ko Ngati-Whakaue, no reira hoki aTe Aramoana, nana nei i tono mai a Mokonuiarangi raua ko tana wahine ko Tokipounamu ki Mokoia, kia ora ai. 12Te A ramoana. He tungaane no Tokipounamu. 13 Rehua. He whetu. 14 Tohu tupu tawa. Mo te kupu a Ngahihi me era atu tohunga, e kore a Nga-Puhi e tae mai, hei muri ra ano i te makerertanga o te hua o te tawa. 15 Koroua. Ko Ngahihi ma. 16 Poporo. He rakau. Ko te ahua i whakartea kite rakau i tipu ki Hawaiki, i kiia ra, “ Ka kite i te poporo whakamarumaru o Uenuku, ka kainga e raua.’’ Ko te take tena o te riri a Uenuku. i'Hongi. Ko Hongi Hika o Nga-Puhi, te rangatira ote ope. 18 Kahu motea. He kahu taratara, mete moteatea mo te matenga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19241001.2.19.2
Bibliographic details
Toa Takitini, Issue 38, 1 October 1924, Page 10 (Supplement)
Word Count
8755.—HE TANGI MO TE KURU-O-TE-MARAMA Toa Takitini, Issue 38, 1 October 1924, Page 10 (Supplement)
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.