Article image
Article image

The author questions the genealogy in our story of Torerenuiarua published last May. According to him, Rakataura, the priest who shaped Tainui canoe, took Kahukeke the younger sister of Torerenuiarua to wife, but her own genealogy was as follows: From Tai, the offspring of Torerenuiarua came Ngaitai, the tribe inhabiting Torere in the Bay of Plenty. awa i Takataka, kapiki ki etaumata o Rongomaeteururangi. I reira ka kite iho a Taikehu i te ahi a Torerenuiarua e ka ake ana i roto o te Wainui, kua tae mai te mohiotanga ki a ia e kore e mau i a ia a Torerenuiarua. Ko tana whiunga tena a tana hoe, a ko tera waahi “Ko te hoe a Taikehu”. Waiho hoki ake kia whakatutukitia ake te waahi ki a Torerenuiarua ki te maara i whakatokia nga tinaku ki te maarae karangatia nei i Torere ko Otuhawaiki. Tona ahunga atu ki roto o te Wainui ka tutaki a ia ki a Manakiao, ka moe raua, ka whanau ta raua tamaiti ko Tainui. Ka pakeke ka ki iho a ia, ‘Hei konei korua’ kia whakakohatu ake au i ahau ki roto o te wai nei. I muri nei toana taku upoko ki te kai, taku aroaro ki a tapu i a korua, e mau na tena tapu, taea noatia mai ki tenei ra. Ite mea kua whakarererea nei maua e koe, kia whakarakau ake au i au hei marumaru mo ta taua tamaiti, e tu mai nei he Nikau, a e mohiotia ana ko Manakiao Hei whakamarama ake ki te taha ki a Manakiao. Na Tangaroamaue ka noho i a Tehaerengaawatea kia puta ki waho ko Tai Kai Rakau, ka noho i a Kuranuiamonoa, ka puta ki waho ko Rauru ka noho i a Ruatangiawa ko Manakiao….

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195711.2.23.1

Bibliographic details

Te Ao Hou, November 1957, Page 43

Word Count
294

Untitled Te Ao Hou, November 1957, Page 43

Untitled Te Ao Hou, November 1957, Page 43