A TATOU TAONGA-OHA I ROTO I TE HAHI.
Upoko VIII.—DA MINITA. 'IVT GA Ropu katoa e tu ana mo tetahi tu IN ahua mahi \himhiri ai i etahi tagata i roto i a ratou hei \hakahaere mo taua mahi. He tikaga tenei na ra tu ahua Ropu katoa, a kaore hold te Hahi i taka mat Id waho. He tikapa ano tenei i \hakalakotoria e Mold hei puritapa ma te iwi. E kitea ana ano hold e tatou i roto i pa Ropo-pai, ta te Karaiti tino mahi, i pa tau i kamhau ai i tana Ropo-pai, he vhakaako i pa kai-\hakahaere o tana Hahi. Na te pukapuka o " Da Mahi a pa Apotoro," me pa " Reta hold a pa Apotoro," i \hakaatu Id a tatou he wehe ke ano te huga e minita ana, he wehe ke ano te iwi; he wehe ke tonu ano hold pa kai-thakaako i te huga e akona ana. Mai o mua iho a tae noa mai ki tenei ra, nui atu te hiahia opa Hahi katoa kite pupuri i te mea e mohiotia ana ko ta pa Apotoro ritega mo pa Minita. Ko pa korero mo tenei upoko ka ahu i ruga i enei rhakaupoko na:— 1. —He aha te take mai o te mana o pa Minita i roto i te Hahi ? 2. —He pe\hea te ahua o pa Minita o te Hahi, e tika ana ano ranei na pa Apotoro ano i ata \hakarite mai pa wahapa e torn o pa Minita e mohiotia neiara te Pihopa, te Piriti mete Rikona ? 3. He manaakitaga ano ranei e riro ana i te hupa e motuhia ana hei Minita i roto i te Hahi. HE AHA TE TAKE MAI O TE MANA O NGA MINITA. E rua pa \hakahoki 0 tenei patai, Ko te \hakahoki tuatahi e mea ana no te Karaiti tenei mana, i heke iho i a ia ki pa Apotoro, a i pa Apotoro ki a ratou i \hiri\hiri ai hei \hakakapi i o ratou turapa, a heke iho nei tae noa mai ki tenei ra. Ko te \hakahoki tuarua e mea ana no te \hakaminepa karaitiana tonu tenei mana, ehara i waho atu i a ratou’. Ko enei vhakahoki e rua e noho raupatu ana tetahi i tetahi. I mua he maha pa tagata i tautoko i te tikaga tuarua, e mea nei no te \hakaminega te mana, a ko pa tagata kua wehe atu nei i a ratou ki waho i te Hahi matua kei te mau ki tenei tikapa. Egari kua
kitea inaianei ehara tenei i te tikapa a pa Apotoro, ehara ano hold i te tikaga a pa Kaumatua. I te tuatahi he mea ata \hiri\hiri na te Karaiti ana Apotoro tekau-ma-rua, a tino pau i a ! a . te po e inoi ana kite Matua i mua i tana \himhiriga i a ratou. E mea ana hold a Ruka vi., 12-13. " I ana ra ka haere ia Id te mauga kite inoi, a he inoi tana i te roa o te po kite Atua. A ka ao te ra ka karagatia e ia ana akopa : a kotahi tekau-ma-rua o ratou ana i vhimhiri ai, a huaina ana e ia he Apotoro." I aia e korero ana ki a ratou ite ruma i ruga, ka mea ia ki a ratou, “ Kahore koutou i vhirirhiri i an, egari naku koutou i \hiri\hiri a naku ano hold koutou i mea Ida drai-hua." Hoa. 15'. I muri iho i tona araga ka mea ia ki a ratou, " Kia tau te ragimarie ki a koutou, i tonoa mai ahau e te Matua a ka pera ano taku tono i a koutou."— Hoa. 2 o' 21 . Ko enei kupu e hapai ana ki pa Apotoro, te rhanuitaga e hagai ana ano hold kite Hahi. No pa Ropo-pai enei korero, epari e penei ana ano hoki te drakaatu mai a pa Mahi me pa Reta a pa Apotoro. E diakaaturia ana mai i roto i pa Mahi te \hiri\hiripa i a Matiaha mo re turaga o Hura. Ta ratou \hiri\hiri he mea maka kite rota, hei \hakaatu ki a tatou ehara i a ratou taua \hiri\hiripa, egari na le Karaiti tonu. E mea ana hoki ta ratou inoi i taua wa, " Ko koe e te Ariki e mohio ana ki pa gakau o te katoa, mau e vhakakite ko wai o tenei tokorua tau e \hiri\hiri ai kia riro i a ia tetahi wahi o te mahi minita o Le Apotorotaga i taka atu nei a Hura." I te \hiri\hiriga opa Rikona toko-\hitu he mea ata inoi rawa na pa Apotoro mete \hakapa ano i o ratou rigariga. I mea atu a Paora ki pa Kaumatua o Epeha " Kia tupato ki a koutou kite kahui katoa ano i meipa ai koutou ete Wairua Tapu hei Pihopa." Mahi 20 29 . E mea ana ano ia i tana pukapuka kite huga o Koriniti, " Kua \hakaritea ano etahi e te Karaiti i roto i te Hahi, ko pa Apotoro ki mua, tuarua ko pa Poropiti, tuatoru ko pa kai-\hakaako, muri iho ko pa merekara, mei reira ko pa mana \hakaora, ko pa hoa mahi, ko pa kai-\hakahaere tikapa, ko pa reo ke." Ki a Timoti i mea atu te Apotoro kei \hakapakia wawetia o riga ki tetahi tapata." Ki a Taitahua i mea atu ia, " Ko te mea tenei i waiho ai koe e ahau ki Kariti kia vhakatikaia ai e koe pa mea i mahue, kia vhakaritea ano hoki he kaumatua ki ia pa ki ia pa, kia pera me taku i \hakatakota atu ai ki a koe." Ka kitea iho e tatou i roto i enei rarapi ki te \hakaaro opa Apotoro no te Atua mai te mana o te mahi minita, a ki ta ratou \hakaaro
ano hoki i tonoa ratou e te Atua kia hoatu i taua mana ki era atu. Kite tirohia e tatou pa korero apa kaumatua i te wa i muri tata iho i pa Apotoro ka kitea he penei ano hoki ta ratou \hakaaro mo te turapa minita me ta pa Apotoro kua Ahakaaturia i rupa ake nei. He penei tonu te Ahakaatu a Keremeneta i te tau a.d. 96, ta Ikinatiu i te tau a.d. 112, ta Iraniu i te tau 200 me ta era atu hoki o pa kaumatua roponui otewa i muri tata iho ipa Apotoro. Ko te Ahakaaro ano hoki tenei a te Hahi mai i taua wa a tae mai nei ki naianei mo te putake mai o te mana o pa minita i roto i te Hahi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19111001.2.9
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 162, 1 October 1911, Page 5
Word Count
1,095A TATOU TAONGA-OHA I ROTO I TE HAHI. Pipiwharauroa, Issue 162, 1 October 1911, Page 5
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.