TE KURA I HUKARERE.
NO te Hatarei te 30 o ga ra o Hepetema ka \hakatakotona e Rore Irigitana, Kawana o te Tominiana o Niu Tireni, te kohatu o te papa o te \hare kura o Hukarere. Ko te tikaga hei te Paraire te 29 o ga ra
vhakatakotoria ai taua kohatu, egari i te nui o te ua i taua ra, nukuhia ana mo te ata o te Hatarei. He haga atahua ga vhakapaipai o 0 te marae mo te taega mai o te Kawana. Ko ga hoia i a ratou te turaga honore i taua ra, ara te tieki i te tinana o te Kawana i a ia 1 Hukarere, ko ga tamariki o te kura o Te Aute. He haga pai, he haga tau ratou kite tu mai i roto i o ratou kakahu hoia, mete rnau mai ano i a ratou pu. Rite rawa to ratou ahua me ta ratou tu ki a ga hoia kua kaumatuatia nei ki era mahi, kua hold mai nei i ga vhavhai; he nui no to ratou mohio kite haere, kite tu, kite vhakarogo hold ki ga vhakahau a o ratou apiha, ko ga mea hold era i haere ai te rogo o te hoia. Na ga hoia o Nepia te Kawana i arahi atu i te teihana o te rerivve kite Kura, te taega atu ki reira ka riro i ga tamariki o Te Aute te vhakahaere. I te keti o te Kura ka tutaki te Kawana kite Pihopa mega minita mega kai-tieki hold o te kura, he mea kakahu rawa ki o ratou kaka. Ka arahina atu e te Pihopa ratou ko ga minita te Kawana kite wahi i vhakaritea mona, mete waiata ano te koaea i te waiata. Ka panuitia e te Pihopa te povhiri a te Hinota o te Pihopataga o Waiapu kite Kawana. Te mutuga o tera ka tu atu te Kawana kite vhakautu atu i ga kupu a te Pihopa. Ka mutu ga kupu a te Kawana, ka waiatatia te Himene, " E te Atua ko koe nei rate kai avhina mai; Te pa e ora ai ahau i enei mate nui." He haga pai te reo o ga kotiro o Hukarere kite vhakauru mai i roto i ga waha tane, i te waiatataga o tenei himene. I mud iho i te korerotaga i te vhakapono a ga Apotoro, ka karaga te Pihopa kite Kawana kia vhakatakotoria te kohatu. I puma atu te Tia ki roto i te rua ka taupokia iho nei kite kohatu hei vhakatakotoraga ma te Kawana. Ko ga mea o roto i taua tia, ko te vhaikorero a te Pihopa kite Hinota, ko ga korero o te timataga mai o te kura, te povhiri a te Hinota kite Kawana, te pukapuka o te karakia o taua ra, mega igoa o ga kai tieki o te Kura: ko enei katoa i puma ki roto i te tia, purua ai hold te tiil kite rua i vhakaritea; katahi ka vhakatoria iho te kohatu ki ruga i taua ma. Ka mau atu te Kawana ki ona rakau hei vhakau i te takoto a taua kohatu. Ko aua kupu enei i a ia e mea ana, " Pai rawa, u rawa te vhakatakotoraga i tenei kohatu me te ki ano, " Kia tau te manaaki a te Atua, me te matauraga pai ki tenei wahi." I mud iho i enei kupu a te Kawana ka waiatatia ano etahi Plimene. I mud iho i tenei ka tu mai te Pihopa ki ruga kite karaga kite Kawana kia vhai-kupu kite vhakaminega. I puta ano i te Pihopa
etahi kupu vhakamihi mo te Kawana, mona i pai kite vhakarere noa ake i ana mahi huhua, a haere mai ana kite vhakarite i te hiahia o te Hinota. I mea ano te Pihopa he tohu tera hei vhakaatu ki a ratou i te \hakaaro pai o te Kawana kite iwi Maori. He roa te Kawana e vhai-kupu ana. Ko te nuiga o ana kupu he vhakaputa i te had 6 tona gakau mo te karagataga i a ia hei \hakatakoto i te kaupapa o te Kura o Hukarere. I puta ano he kupu vhakamihi mana mo ga mahi i te wa e tu ana te Kura tavhito, egari rawa mo te vhanau nana nei i tiraata te Kura i ga ra o mua a tae noa mai ki tenei ra. I puta ano hold he kupu mihi mana mo te ahua o ga mea e vhakaakona ana i te kura, mo te vhanui o ga mahi : ga mahi ma te hinegaro, ga mahi ma ga rigariga, mega mahi ote vhakapono. I mea ia ko te tu kaupapa tenei o te kura e pai ana mo te vhakaako ite tagata. I mea ano ia he haga atahua te vhakaaro o ga Pakeha o Nepia ki te a\hina i ga kotiro i te weraga o te kura, he mea tera hei \hakaatu ki a ia ka nui te paigia 0 ga Kotiro e te tagata, ka nui ano hold te paigia o ga mahi o te Kura. I puta ano he kupu vhakamihi ma te Kawana mo ona kai tieki, ara mo te ropu hoia o Te Aute kareti. 1 ana kupu vhakamutuga i mea ia ko te tumanako o tona gakau kia gakau nui ga tamariki kite mahi i a ratou mahi pai atewa e oti ai to ratou vhare. Ko te pai o ta ratou mahi ehara i te mea mo ratou anake mo ga mea e uru ki taua vhare, egari mo te iwi Maori katoa o Niu Tireni. He nui rawa atu te vhakamihi o te tagata ki ga korero a te Kawana. Ka mutu ga korero a te Kawana ka tu a Taranaki Te Uaraairagi kite mihi ki a ia. I mud iho i enei vhaikorero ka vhakatakotoria ga moni kite aroaro ote Kawana. Hui katoa ga moni i kohi £'27o. I tenei wahi ka vhakamutua te karakia e te Pihopa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19111001.2.3
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 162, 1 October 1911, Page 1
Word Count
993TE KURA I HUKARERE. Pipiwharauroa, Issue 162, 1 October 1911, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.