TIHEE MAURI ORA.
HE Hiwaiwaka taku manu tuagi, he mera ki te Tairadiiti, he karere i tukua, kua kiki i te ara, he tuutei e mataki ana i te wateataga o te \henua. Patua ki Tahutu o te ragi, haumiri i pa mania, ipa takutai, kite akauroa, aue, huri iho arara ka huarapa ! Ko te take koa epa iwi i huarapa ai; he \hakaaro tenei i toko ake i roto i a matou, a tatu rawa ki pa rhakatakere o matou gakau. No reira ka Ahakaaturia te kupu, ko te Kirihimete e tu mai nei i mua i o tatou aroaro kua meiga e to matou Ropu Ida tu ki Pararaki, Hikuwai, wahi o Tokomaru, Tairarhiti, a te 25 o pa ra o Tihema e heke iho nei \hai tahi me te ra Tuatahi ote Tau Hou 1912. Na ko pa take nui i roto i tenei Kirihimete hei maramatapa ki a koutou ki te huga i pohiritia ko enei e Ahai ake nei :— Tuatahi mo te araga o pa Kohatu tohu aroha, Ahakamaharataga hoki ki a Eraihia Matahiki raua ko Hapi Kahu kua garo atu nei nei raua tinana ki raro ki te kopu ote Ahenua, ki te wahi ikiai te Kaihaga, "He oneone ki te oneone, he puehu kite puehu." T. uarua he kohi moni kei roto i tenei Kirihimete. Kaati Ida Ahai \hakaaro mai koutou, ina haere mai, ki tenei Kirihimete : Ko te patu ki tetahi riga, ko te diakapuru ki tetahi riga ; waiho rnaaha haere rnaaha. Kaore hoki matou e \hakaae Ida wahaia mai ko o koutou kauae anake ki konei ko\haki\haki ai, maapatetere ai, i a matou mea paku kai. Ehara ano hoki matou i te Karaina Toone e wahaia mai ai o koutou niho ki konei vhakakoi ai. Kahuri ake pa kupu. Haere mai i ruga i pa take kua \hakahuatia i ruga ake nei. Kia ora koutou kotoa. Meri Kirihimete. Na matou na te Komiti o Te Paihau-Kaha o Houtaketake. Wiremu Potae, Mikaere Pewhairagi, Wi Te Rure, Horiata Te Rure, Raniera Pe\hairagi, Tamati PeAhairagi, Te Aorere Matahiki, Rauaruhe Tokotoko, Te Rina Potae, Hone Paerata, Harata Aratapu, Himiona Te Awanui, Wiremu Konohi, Watarawi Ragi, Nikora Tautau, Moana Tautau, Raniera Koinaru, Peta Potini, Paratene Karaura, Paku Ataera, Mokena Rondo, Hone Paputene, Haare Hatapu, Herewini le Han, Te Kooro Kiriahuru, Harawira Paretawa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19111001.2.10
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 162, 1 October 1911, Page 6
Word Count
386TIHEE MAURI ORA. Pipiwharauroa, Issue 162, 1 October 1911, Page 6
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.