Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE AHA TATOU I KIIA AI ME MAORI.

Kite Etita oTe Pipiwharauroa.

EHOA e Te WaakaTe Ranui o Ruatoki. Tena koe. Tenei kua kite iho ito patai i roto ite Pipi nama 151, \haragi 7, me to hopu ano i taua patai pai tika hoki, egari kai to hopu, ahua haua ana tera. Kaati au atu pea ua taua nei ite mea tonu e hopu ana. Inahoki au ka hopu ano i to patai, ana haua taku utu auatu, tenei pea kai tetahi atu te hopu pai, tika, marama. Ko to patai tenei: He aha tatau i kiia ai he Maori ? ko te hopu tenei. Itewa i tae mai ai a Kapene Kuki ki Turaga kua pau ana taewa, e \ha nei e toe ana. Ka ui ia ki ga tagata o reira, kaore ranei he puteito ? Ka ki atu ga tagata he pena ano kei konei. Ka ui a Kapene Kuki he aha te igoa ? Ka ki atu ga tagata ra ko te igoa o ena mea he maori. Katahi a Kapene Kuki ka ki ki ona hoa, ko enei tagata he Maori! Ae ki nei koe kaore ou pouri kite tapaga a te pakeha nei i o tatau igoa kite taewa maori. Egari ete hoa mete mea nei e rua o hopu ite patai i pataia nei e k6e. Inahoki eki ana koe i raro iho nei, he mea titiro na aku koroua o ruga ia Matatua nei, kite ma ote kanohi ote pakeha, he rite hoki no te ma ki aku kakahu, na reira ka kiia atu e au he Pakeha ko taua mea hoki he harakeke, koia nei i tapaia ai e tetahi taua mea ma, he Pakeha. E hoa, ano ia ki au o hopu he korero purakau (he paki waitara). Ki taku mahara noa i roto i toku kuaretaga kaore a te Maori taewa, egari na Kapene Kuki mega mea i muri mai i a ia, i mau mai tenei kai. Tetahi kaore ano au i rogo he " Maori" te igoa o tetahi taewa, a mete mea nei he poragi a Kapene Kuki; inahoki i tona patai e ai ki a koe, he aha te igoa o enei mea, ha kiia atu ega tagata ra he Maori, katahi a Kapene Kuki ka ki atu ki ona

hoa he Maori. I rite kite tagata e patai ana kite hoiho, ka kiia mai he hoiho, katahi te kai patai ka ki e ! He kau te mea nei: i pena rate ahua. Tetahi o hopu he ma no kakahu i rite te kanohi pakeha ki o kakahu te ma i tapaia ai Pakeha. Mei kiia pea Pake, Pora, Tarahau, Paepaeroa, Mahiti ranei te igoa mo te pakeha katahi ka rite ki to hopu. Kaati mo au e te hoa ragatira Kauaka hei pa pouri mai mo aku kupu rhakahe i tau hopu ; akuanei hold koe \hivhi ai i te kupu \hakahe mo taku hopu, a e koe hoki au e pouri kite kitea mai te he ka rhakahe a ka homai he kupu marama, kia oti pai ai. Ka timata nei au te utu i te patai. Maori. No mua iho tenei igoa Maori, no mua noa atu i a Kapene Kuki tenei kupu, wai maori. Na te kore tote i roto i te wai i kiia ai he wai maori. Na te toto i roto i tetahi wai i kiia ai he waitai. I o matou tipuna ia Wakarara raua ko Pakira ka tekau \hakatipuraga) no auanoa a atu i a Kapene Kuki) ka ki atu tehahi, "Kaore koe e kaha i au i tuatia hoki koe kite waitai." Ka ki atu tetahi, " Kaore koe e ora i au i tuatia hoki koe kite wai maori." B \hakataukitia ana e konei te marine o te moana tote, " Taukuri he marine mete mea tonu tera he wai maori." E kiia ana te igoa Maori ki ga mea gawari noaiho e kiia ana, "Ehara he mea maori noaiho ; ehara he tohuga maori noa." Te Maori he mea no uta nei. E kiia ana te koau o te mona he koau waitai; to uta he koau wai maori. Ki au no mua noa atu tenei igoa te Maori. Ko o \Harekauri gaMoriori (Maoriori). Kaati e rite ana tenei igoa te Maori, kite kupu Pakeha nei "Native," ara tagata \henua. E kiia ana ga taro ta\hito, he taro Maori, na te Pakeha, na ga hoia, etahi taro i mau mai, na kona i kiia ai he taro hoia. Pena ano o mua kumara, ka kiia he kumara Maori. Pena ano ga kiore o mua, kiore Maori. Pena ano ga kuri tahito, kuri Mori, ara Maori. I te taega mai o te pakeha kite Motu nei kaore a te Maori taewa, ko te kai he parata\hiti te taega mai nei o te pakeha, ka tae mai te taewa ; ka vhakamatau a Oatiporou kite kai i te taewa; ka rogo he rile tonu te reka o te taewa kite para, ka ki ga tagata, katahi nei te para reka. Na kona i noho ai te igoa o tena kai ki a Datiporou nei he parareka. Na kiia taua kai kotahi ano e koutou he taewa; ki Waikato me era atu wahi mo taua kai kotahi anoheriwai; ki a Dapuhi he parete; kiamatau he parareka. Kaati me \hakamatau au kite utu i te patai. Pakeha. Te Turehu he iwi ma e kiia ana ega kaumatua,

he urukehu hoki. Kaati ko ga igoa Turehu, he Patupaiarehe, Pakepakeha. Me ki au ko te take tenei i kiia ai ga iwi kiri make pakeha. Tetahi korau pohata (tonapi) he ma. Ko te igoa ki a Dapuhi he keha. Kia tipu te keha ka haga he pa kia ruru ai, ka tapaia te igoa o tena pa he "pa keha." Ko te puruhi e kiia ana e Dapuhi he "keha" te igoa. Kaati ake aku hopu. Tena kai ga tagatao Motu ga hopu tika. I oti taku i konei mo te Maori: no mua noa atu, mo ga mea noaiho, mega mea o uta, mega tagata \henua hoki. Ko te Pakeha he turehu. I kite ite iwi hou i te iwi kiri ma i te iwi turehu, ka pohehe he turehu ara he pakepakeha. He iwi hoki i ahu mai i te moana, i waho o te rohe o te Maori. Heoi aku utu purakau, paid waitara. Hei kata ma ga mea e titiro ana, kata \hakahawea ra. Kaati auatu. Heoi. Nikora Tautau. Tologa Bay, Uwawa ki uta.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19101201.2.3

Bibliographic details

Pipiwharauroa, Issue 152, 1 December 1910, Page 2

Word Count
1,081

HE AHA TATOU I KIIA AI ME MAORI. Pipiwharauroa, Issue 152, 1 December 1910, Page 2

HE AHA TATOU I KIIA AI ME MAORI. Pipiwharauroa, Issue 152, 1 December 1910, Page 2