Te Pūrongo ā-Tau
Ko nga kupu whakataki enei o te Purongo-d-Tau a te Taura Whiri mo te tauputea i mutu i te 30 o Pipiri 1995.
Te Minita Maori, tena rawa atu koe i tenei, i Te Tau o Te Reo Maori.
Tenei te tapaea atu nei ki mua ki tou aroaro te purongo mo te tau i tutuki i te 30 o Pipiri 1995.
Ko te whakatauki a Te Taura Whiri i te Reo Maori mo tenei tau i penei,
‘He tau whakatumatohi te tau He tau whakatitina te tau He tau whakatau te tau. ’
Ko tona tino tikanga ia he whakamataara i a tatou ki te ahua kite reo na reira i whakaarotia ake ai tetahi atu ano korero mo te tau e tu mai nei,
‘Ki te kore i naianei, kdtahi ka tino kore rawa atu ’ Me tino kaha tatou katoa o tenei whenua mena ko te koingo nui o te ngakau ko te ora o to tatou reo haere ake nei.
No te 13 ote marama o Hakihea 1994 ka whakarewatia te waka oTeTauoTe Reo Maori e Te Arikinui, e Te Atairangikaahu raua ko Ta Paora Reeves, nga kairangi mo te tau, a, nau e te Minita Maori, nga whakatau ki te tuarea i puta i runga i te reo tawhiri o te kaupapa o te ra.
Haere nei te tau, haere nei te tau me ona whakanui, whakatairanga i wiwi, i wawa, a, kitea ana, rangona ana i tera ahua te tautawhi mai ate motu. He tohu mai tera ae e whakapono ana te motu ko tenei reo taketake ake no tenei whenua no reira me tika ano te penapena kei hea ke atu hoki he ara e mohiotia ai te tuakiri o Aotearoa kite kore tenei reo?
Hiki ana, ru ana te manawa i te whakaaro pai mai o te motu kite kaupapa ahakoa ano ona kaiwhakahe, ona kaiwhakatake.
I puta te whakaaro kia tatauria te hunga korero Maori kia kitea noa ihotia ai e pehea ana te tokomaha. A ko tonu ake nei mohiotia ai e pehea ana te reo Maori na te mea hei enei marama tonu nei timata ai te taha
rangahau. Kua timata ano hoki nga ahuatanga e pa ana kite mahere rautaki, a, kia mutu te Hui Taumata Reo a te marama o Hakihea o tenei tau hei reira tino mohiotia ai nga whakaaro o tena whakahaere, o tena whakahaere kite reo. Ko tenei mahere ka pa ki tenei tau a tae noa kite tau 2010.
E whakapono tonu ana matou kite whakaaro kia riro i tetahi wahi kotahi te taha whakangungu kaiwhakaako e hiahia ana ko te reo Maori te reo whakaako. Tera pea ka taea tenei whakaaro te whakawhanui i runga
ano i nga korero kei te puta, ara, me wahi e tino pai ana te reo o nga kaiwhakangungu, a, kia whanui, kia hohonu te mohio kite reo mete ao Maori. He take tino whai tikanga tenei. Ko au kei te ki e piki haere ana te nui o te hunga whai i te reo engari kia nui ke atu, kia nui ke atu. Ko te rangatahi Maori kuatahuri mai, a, kei heate tohu pai atu i tena?
I roto i te pai ko te mamae, a, e korero noa ake ana mo Matene Ruawai i eke mai nei ki runga i tenei waka o te reo mai i te whakamanutanga. Ko enei kupu i puta i roto i nga poroporoaki ki a ia, ‘E te manawa whenua o te ki, e te putunga o te kupu, e te whakarawai i te korero ka ngaro ra tou momo kite po. ’ Moe mai ra, Matene, moe mai. Ka tuku mihi ki a Dr Ray Harlow mona i noho mai hei kaiwhiri i te wa ki a ia, a, ka mihi hoki ki a Ahorangi Wharehuia Milroy kua mau nei kite kakau o te hoe.
I takoto te manuka, a, kawea ake ana e aku kaimahi i pahore nei 6 ratou tuara i te pikautanga. E kore e mutu taku mihi ki a ratou i heke nei a tota, i puta nei a amowheke, i tutuki pai nei te tau i a ratou i to ratou kaha whakapono kite kaupapa me ona ahuatanga katoa. I tino na whero, na pango me pehea ke atu hoki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19951201.2.3
Bibliographic details
Muka, Volume 8, Issue 4, 1 December 1995, Page 1
Word Count
717Te Pūrongo ā-Tau Muka, Volume 8, Issue 4, 1 December 1995, Page 1
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.